Dok po Jadranu ovih dana plovi najvjerojatnije još jedan rekordan broj jedrilica i jahti, u marinama se napeto prati kako će završiti rasprava oko novog Zakona o pomorskom dobru, te što ih čeka nakon što im uskoro istekne koncesija na pomorskom dobru.

Osnovni problem koji nastoji rasplesti brojna radna skupina je kako istodobno poštovati pravila tržišnog natjecanja i pravično obeštetiti investitore koji su u marine uložili znatno više nego što su morali po koncesijskim ugovorima koji uskoro ističu.

Neisplativo u osam godina
Problem zahvaća i nacionalni lanac marina ACI koji ne donosi odluke o ulaganjima prije nego li će se znati uvjeti za koncesionare, iako potreba, ali i novca za ulaganje ima.

Pitanje koncesija trebao bi urediti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji se donosi u reformskom paketu vezanom za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te bi ujesen trebao u zakonsku proceduru.

“Prema važećim koncesijskim ugovorima, sve ACI marine osim marine Veljko Barbieri u Slanom i sidrišta Žut, imaju koncesiju do konca 2030. godine. Pitanje produljenja koncesija pitanje je od odlučujućeg značaja, ne samo za ACI, već i za cijeli niz marina koje se nalaze u sličnom položaju.

Trenutno je to ograničavajući faktor strateškog razvoja poslovanja budući da prema važećim zakonima, sve naše investicije moramo amortizirati do kraja koncesijskog razdoblja. To znači da svaka veća investicija u neku od marina u narednih osam godina nije isplativa dok se ne riješi pitanje koncesije”, kažu u ACI-u.

Kad je riječ o postojećem ugovoru o koncesiji, ACI je već odavno ispunio obavezu ulaganja, bili su dužni investirati 200 milijuna kuna, a uložili su više od 750 milijuna kuna.

“Stoga se nadamo da će novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te Zakon o koncesijama prepoznati stratešku važnost nautike za hrvatski turizam, kao i uvažiti naše potrebe za daljnjim ulaganjima, valorizirati dosadašnja ulaganja u infrastrukturu marina, ljudske resurse te goodwill koji je mukotrpno stvaran godinama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naime, sukladno Zakonu o tržišnom natjecanju, nakon isteka koncesijskog razdoblja raspisuje se natječaj na kojem pobjeđuje onaj tko ponudi višu cijenu.

Dakle, može se dogoditi da prilikom izbora koncesionara netko drugi jednostavno ponudi višu cijenu, a od nas, sadašnjih koncesionara se u tom slučaju očekuje da napustimo marine kao da nas nikad tu nije ni bilo. Trebali bismo jednostavno predati sav svoj trud, znanje, infrastrukturu, vezove i cjelokupno poslovanje nekom drugom.

Prije nekoliko godina svjedočili smo produljenju koncesije marini Borik, te očekujemo da se ista pravila primijene i u našem slučaju, kao i u slučaju marina koje su trenutno u istoj situaciji kao i mi”, poručuju iz nacionalnog lanca marina ACI, te dodaju da su većini od ACI-jeve 22 marine nužno potrebna daljnja ulaganja.

Stjecanje velikih koristi
Iz Udruženja nautičkog turizma Hrvatske gospodarske komore traže da se u Zakonu predvidi zaštita ulaganja i dosadašnjim koncesionarima omogući nastavak ili produženje koncesije bez obveze novih natječaja, ako su ispunili sve preuzete obveze iz koncesijskog ugovora.

“Naime, jasno je da prijedlog Zakona o pomorskom dobru nigdje ne predviđa nikakvo obeštećenje postojećih koncesionara, što smatramo nepravilnim u odnosu na prava koncesionara.

Stoga predlažemo dopuniti članak 64. sa 8 točaka, zbog nužne regulacije naknade svih osnovanih ulaganja prethodnog koncesionara, ali i koristi koje stječe novi koncesionar, u slučaju promjene.

U navedenom članku jedina je iznimka od gornjeg koja nema za cilj nadoknaditi uloženo i stečene koristi, nego ima za cilj povrat nužne investicije zbog više sile. Dakle, ne samo što je nužno i to je iznimka, a pravilo je da će novi koncesionar steći vrlo velike koristi od prethodnog koncesionara” ističe Sean Lisjak, potpredsjednik Udruženja.