Rekordna ulaganja u obnovljive izvore energije još uvijek su premala da bi se zaustavile energetska i klimatska kriza, poručuju iz Međunarodne agencije za energiju (IEA), a iako se uloženih 2,4 bilijuna dolara na svjetskoj razini čini zavidna svota, to još uvijek ne vodi čistijoj i sigurnijoj energetskoj budućnosti svijeta.

Pritom su najveća ulaganja na području elektrike, u čemu prednjače razvijene države i Kina. Na obnovljive izvori, mreže i spremišta trenutačno otpada 80% ulaganja na području elektrike. U prvih pet godina od potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma 2015. ulaganje u čiste energije poraslo je za samo 2%, ali od 2020. godine tempo ulaganja ubrzao se za 12%, čemu su svakako pridonijeli poticaji vlada u tom smjeru.

Ulaganja u sunčane elektrane, baterije i električna vozila prate tempo postavljen u zadanom konačnom cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Problemi s opskrbnim lancima pritom otežavaju investiranje i u tom području, a unatoč nekim svijetlim točkama, poput sunčanih elektrana u Indiji, države u razvoju, gdje javnih potpora nema, ostale su na stopama na kojima su bile i 2015. Dodatan razlog za brigu su i za 10% viša ulaganja u proizvodnju ugljena, naročito u Aziji.

Inače, prihodi naftnog i plinskog sektora ove su godine skočili na 4 bilijuna dolara, dvaput više od prosjeka u posljednjih pet godina. U IEA smatraju da je to prilika državama za gospodarsku transformaciju.

Statistike pokazuju i da su ulaganja u čiste tehnologije u EU (+14%) nesrazmjerno viša u odnosu na druge dijelove svijeta (SAD 1%, drugi 3%), dok ulaganja u naftu podižu samo – naftne države (Bliski istok +5%).