Što znači pojava još jedne gospodarske udruge na hrvatskoj sceni, pitanje je koje se otvara nakon objave o osnivanju Udruženja prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT).

Novo udruženje utemeljilo je petnaest renomiranih domaćih kompanija, malih, srednjih i velikih i iz različitih proizvodnja, a za predsjednicu odabrana je Dajana Mrčela, predsjednica Uprave osječke Saponije.

No, već činjenica da u redovima osnivača stoje tvrtke iz sustava Fortenove, te pulski Tehnomont i njegova predsjednica Uprave Gordana Deranja, koji su prije godinu i pol, nakon raskola u HUP-u, istupili iz te jedine poslodavačke udruge više razine, ukazuje da se svojedobne najave osnivanja nove krovne poslodavačke udruge ipak provode.

Potkraj prošle godine, naime, osnovana je Udruga trgovine i logistike (UTIL), u koju je vlasnik Orbico Grupe Branko Roglić, koji je i bio najglasniji među nezadovoljnicima u HUP-u, uspio okupiti velike tvrtke iz segmenta maloprodaje, veleprodaje i logistike.

Sam Roglić, iako osobno nije angažiran u tijelima UTIL-a, potvrdio nam je da je okupljanje proizvođača dio plana formiranja nove poslodavačke udruge koja će sudjelovati u tripartitnim pregovorima sa sindikatima i Vladom, te zastupati interese gospodarstvenika.

Istina, vremena za ispunjavanje tog cilja i nema puno, jer novo utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca trebalo bi se provoditi za godinu dana, budući da se posljednje provodilo u lipnju 2018., a prema zakonu o radu održava se svakih pet godina.

No, da bi došli u razmatranje, novo krovno poslodavačko udruženje treba biti upisano u registar Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike šest mjeseci prije toga. Znači nova poslodavačka udruga za to ima vremena do kraja ove godine. Roglić je uvjeren da će organizacija uspjeti u tom roku.

“Ovo je druga udruga, slijedi nam osnivanje nove udruge gospodarstvenika u turizmu, te u bankarstvu i sve što treba obavit ćemo na vrijeme”, kaže Roglić. Najveći je problem, dodaje, probiti led, a kada steknete povjerenje, stvari teku.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Napominje i da nije cilj srušiti HUP, ali žele bolje ustrojen sustav, s manje administracije, a presudit će, zaključuje, i manje članarine. Osim toga, neke od tvrtki iz novih udruga zadržale su članstvo u HUP-u, što je po njemu još jedna potvrda da cilj nije eliminirati HUP.

“Mi ćemo se ustrojiti kao konfederacija više udruga i surađivat ćemo i s Glasom poduzetnika, a ne vidim zašto bi predstavljalo problem da imamo više krovnih poslodavačkih udruga, jer s druge strane imamo i toliki broj sindikata više razine i oni nisu jedni protiv drugih”, kaže Roglić. Iako u proteklih 15-ak godina nisu imali konkurenciju, u HUP-u zasad ne gledaju “crno” na nicanje nove udruge.

Branko Roglić, vlasnik Orbica, bio je najglasniji među nezadovoljnicima u HUP-u/B. Scitar/PIXSELL

“Naši bi interesi trebali biti jednaki i ako se borimo za bolje uvjete poslovanja i lobiramo za interese gospodarstva, nismo suprotstavljeni. Konkurencija je zdrava, a ako nečega ne manjka kod nas onda su to udruge, mi smo zemlja udruga”, prokomentirao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

Nakon istupanja velikih članica, među kojima su glavne tvrtke iz grupacije Fortenove, Orbico, Adris i PPD, njihovo članstvo se nije osulo i imaju reprezentativnost, što po zakonu o radu podrazumijeva da okuplja najmanje tri tisuće poslodavaca ili da broj zaposlenih kod njih prelazi 100 tisuća.

Novu udrugu utemeljile su tvrtke čiji godišnji prihodi prelaze 6,5 milijarde kuna i zapošljavaju pet tisuća radnika. Konkretno, to su Agrolaguna, Grafičar Ludbreg, Hrvatska industrija šećera, Include, Jamnica plus, Kandit, Končar Elektroindustrija, Messer Croatia Plin, Pastor Grupa, PIK Vrbovec plus, PIP, Saponia, TBG Beton, Tehnomont i Zvijezda plus.

Njihov cilj, kako navode u priopćenju za javnost, konstruktivnim dijalogom s relevantnim institucijama, poslovnim udruženjima i interesnim organizacijama stvoriti snažnije pretpostavke za odgovore na izazove predstojećih razdoblja, te doprinijeti rastu konkurentnosti industrije koja je u Hrvatskoj i Europi prepoznata kao motor razvoja gospodarstva.

Već u nastupnom govoru predsjednica UPIDuT-a Dajana Mrčela iskazuje zabrinutost zbog uvjeta poslovanja i poziva i sva gospodarska udruženja na suradnju i zajednički nastup kako bi spremnije dočekali naredno razdoblje.

“Hrvatska prerađivačka industrija pokretačka je snaga u istraživanjima i razvoju, inovacijama, investicijama i izvozu, međutim, izostaju pretpostavke za njen snažniji rast i bolji položaj na međunarodnom tržištu te se nova udruga želi koncentrirati na ukazivanje izazova i prepreka sektora i potreba koje ima prerađivačka industrija”, ističe Mrčela, a kao glavna tri izazova za sektor na kojima će biti angažirani izdvaja cijene energenata i nedostatak radne snage, te potencijale EU fondova.

“Važnost prerađivačke industrije koja nakon trgovine ostvaruje najveće prihode (207,5 milijardi kuna prihoda u 2021.) ne bi trebala biti upitna za hrvatsko gospodarstvo, no njeno očuvanje i snažniji rast treba omogućiti pretpostavkama.

Jedna od takvih pretpostavki jest pronalazak odgovora na povećanja cijena energenata i sirovina koje već u najavi za ovu jesen izazivaju ozbiljna pitanja dionika industrije. To je sada ključno”, poručuje Dajana Mrčela, navodeći kao primjer da će se Saponia i Kandit, kao i svi drugi proizvođači čija proizvodnja ovisi o plinu, morati suočiti s povećanjem cijena plina, koji prema dosadašnjim indicijama od jeseni raste i do pet puta.

Stabilnost u pretpostavkama za očuvanje proizvodnje kroz energetsku i sirovinsku stabilnost stoga je za nju prvi prioritet. Ove jeseni važan angažman za UPIDuT će biti i pitanje položaja i važnosti prerađivačke industrije, budući da se priprema nova industrijska strategija, koja definira nositelje razvoja hrvatskog gospodarstva, te nastojanje da se u narednom razdoblju potencijale EU fondova više usmjeri na razvoj prerađivačke industrije.

“Kada govorimo o poslovnoj klimi jedno od ključnih pretpostavki su investicije. Sadašnja razina investicija u Hrvatskoj indikator je ulagačke klime te je potrebno zajedno doprinositi stvaranju stabilnog regulatornog i administrativnog okvira u cilju postizanja većeg rasta i ekonomskog razvoja. Prerađivačka industrija u tome zasigurno može biti vrlo konkretan sugovornik”, poručila je Dajana Mrčela.