Strateška konsolidacija među čeličanama bila je Top-tema i na početku ovoga tjedna, nakon što se Uprava Arcelora i službeno izjasnila o ponudi Mittal Steela, svog najvećeg rivala (ujedno i najvećeg svjetskog proizvođača čelika), odaslavši, sukladno očekivanjima, negativan odgovor. Čime je, barem privremeno, zaustavljen pokušaj stvaranja giganta (vrijedan 18,6 milijardi eura) koji bi kontrolirao oko 10 posto svjetske proizvodnje čelika (trostruko više od najbližeg rivala), pri čemu je negativan odgovor obrazložen uobičajenim frazama iz kojih je teško iščitati bilo što drugo osim nastojanja Uprave da kompaniju (i svoje pozicije) održi neovisnom. Međutim, Lakshmi Mittal je čovjek koji ne odustaje tako lako, te preuzimanje namjerava provesti zaobilaznim putem, šarmirajući istaknute dioničare Arcelora, uključujući i političku elitu u Francuskoj, Luksemburgu i Belgiji. Potonje će pokušati uvjeriti kako eventualno preuzimanje neće dovesti u pitanje tisuće radnih mjesta u Europi, dajući istodobno do znanja kao je blagoslov francuskih vlasti, koje ne gledaju blagonaklono na rasprodaju domaćih kompanija, svojevrsni preduvjet cijelog deala. A to je definitivno zakompliciralo cijelu priču, i to ne samo u slučaju dva navedena rivala.
Jer cijena dionica Mittal Steela jučer je porasla za daljnjih 8,2 posto (na 29,9 eura), što je logičnim automatizmom rezultiralo i skokom Arcelora od 3 posto (na 29,4 eura), budući da Mittal dioničare svoje najnovije mete tek dijelom namjerava isplatiti u gotovini, dok bi ostatak trebao biti odrađen zamjenom dionica. No puno je važnije, smatra Chris Olin, analitičar Longbow Researcha, što je najnovija ponuda zapravo promijenila pravila igre, otvarajući brojne druge kombinacije. Sam Olin je već krajem prošloga tjedna objavio bitno drugačije (pozitivno intonirane) preporuke za brojne američke i europske čeličane, očekujući kako bi Mittal, ali i azijska konkurencija, mogla krenuti u vrlo agresivan shopping. Što pak objašnjava i prošlotjedni rast sektorskih indeksa, koji su samo u proteklih mjesec dana ostvarili rast vrijednosti od čak 30 posto, da bi jučer Corus (-1,3 posto) i ThyssenKrupp (-2,1 posto) podlegli korekciji, a Salzgitter nastavio uzlaznom putanjom, ubilježivši rast od 4,7 posto.

S druge pak strane, Arcelor bi, tražeći pod svaku cijenu drugačije rješenje, mogao stvoriti strateški savez s nekoliko od azijskih kompanija, te niti takva mogućnost nije prošla nezamijećeno.
Naime, japanski JFE Holdings je skočio za 6,7 posto, korejski Posco je bio u plusu od 4,1 posto, dok je australski BlueScope porastao za 4 posto. Nešto slabiju izvedbu pružio je najveći japanski proizvođač čelika, Nippon Steel (+0,5 posto), nakon što je Uprava odbacila bilo kakvu mogućnost da kompanija postane potencijalna akvizicija.
Istodobno, nastavak pozitivnog trenda dolara na deviznom tržištu omogućio je i pozitivnu izvedbu velikog broja dionica japanskih izvoznika, dok je dobar dio europskih tržišta kapitala bio pod dojmom skoka cijene sirove nafte. Pozitivne preporuke brokera iskoristili su Continental i Scor, uknjiživši rast dionica od 3,6, odnosno, 6,4 posto, a Cable & Wireless se našao visoko na pozitivnom teritoriju (+3,2 posto) nakon glasina prema kojima Thor Bjorgolfsson, najbogatiji stanovnik Islanda, namjerava povećati svoj vlasnički udio u britanskom mobilnom operateru.

Korekcija u kemijskom sektoru

Podsjećajući investitore kako nafta doseže i do 60 posto ulaznih troškova, Credit Suisse je intenzivirao korekciju među dionicama kemijske industrije, te su Imprerial Chemical Industries i BASF bili u minusu od 0,8 posto, a Clariant je zabilježio pad cijene dionica od 1,5 posto. No zato su naftaši iskoristili veći interes ulagača, pri čemu je prednjačio British Petroleum, skokom dionica od 2,7 posto, dok je jedini gubitnik u sektoru, s minusom od 1,4 posto, bio Repsol, kojeg investitori očito kažnjavaju za šokantnu najavu negativne revizije dokazanih pričuva nafte i plina.