Aerodromi Crne Gore (ACG) 2021. godine poslovali su pozitivno i zaradili 2,4 milijuna eura, pokazuje financijski iskaz te kompanije koji je prije nekoliko dana podnesen Upravi prihoda i carina (UPC), prenosi portal vijesti.me.

Državni Aerodromi pandemijsku je 2020. godinu završili su minusom od 14,2 milijuna, dok je 2019. godine ostvaren profit od gotovo 27 milijuna. Ukupni akumulirani gubitak na kraju prošle godine, s ovim pozitivnim rezultatom, iznosio je 1,2 milijuna eura, dok se ukupni kapital uvećao za 4,62 milijuna – na 135,5 milijuna. Prihodi od prodaje su iznosili 18,9 milijuna, gotovo tri puta više nego 2020. godine, dok su 2019. bili 31,9 milijuna. Za prošlu godinu od ostalih prihoda (zakup poslovnih prostora, ugostiteljstvo, parking…) zarađeno je dodatnih 3,373 milijuna. Polovina prihoda od prodaje se odnosilo na zaradu od putničkog servisa koja iznosi 15 eura po odlazećem putniku, dok je 3,85 milijuna prihodovano od taksi za slijetanje i polijetanje aviona.

“Pad prometa je nastavljen i u prvim mjesecima ove godine pa su ovi prihodi još uvijek niži u odnosu na 2019. kao referentnu godinu i to za 41 posto”, navodi se u napomenama uz financijski izvještaj.

Troškovi smanjeni 27 posto

Popusti prema avio-kompanijama su 2021. godine iznosili 2,05 milijuna eura zbog čega su prihodi umanjeni za taj iznos, a najviše popusta su dobile najprometnije avio-kompanije: Air Serbia 716.000, To Montenegro 400.000, Turkish Airlines 258.000 eura… Temeljem vrijednosnog usklađivanja imovine kompanija je prihodovala 277.000 eura, a 2021., uspjela je smanjiti troškove poslovanja na 4,5 milijuna eura, sa 6,2 milijuna koliko su iznosili u 2020. godini, odnosno za oko 27 posto. Troškovi zarada smanjeni su sa 14,6 na 14,1 milijun eura.

Aerodromi potražuju 7,35 milijuna eura, od čega 6,59 milijuna eura od Montenegro Airlinesa u stečaju. Pored toga, vrijednost ostalih potraživanja ACG-a je veća od 13 milijuna a najviše se – 9,8 milijuna eura potražuje od Ministarstva financija jer je toliki iznos od dijela dobiti iz 2019. godine bivši menadžment prenio u državni budžet bez odluke odbora direktora ACG-a.

Kompanija je za sudske sporove za 2020. godinu rezervirala 933.000 eura, a gotovo 800.000 eura odnosilo se na naknade štete za manje isplaćene zarade za šest bivših članova menadžmenta, kao i na naknadu štete za manje isplaćene zarade za faktički rad za šest zaposlenih u iznosu od 140.000 eura.

”U 2021. godini rezervirano je 88.000 eura iz dva radna spora. Istodobno smanjene su rezervacije iz 2020. godine u iznosu od 143.000 eura”, piše u dokumentu predanom Upravi poreza i carina. Pojašnjava se, da su potraživanja radnika na temelju razlika u zaradama od 2008. do 2018. godine, nastalih kao greške tadašnje uprave kompanije, u 2019. godini iznosili 14,1 milijun eura, od čega je kroz izvansudska poravnanja do sada isplaćeno 7,7 milijuna eura. Osim što Aerodromi i dalje od Montenegro Airlinesa potražuju još 6,59 milijuna eura, lani su morali otpisati dio duga od 833.000 eura zbog odlaska u stečaj, ali i dodatno još 522.000 eura na ime zajma koji avioprijevoznik nije vratio. To znači da su ranijih godina, osim što su tolerirali da Montenegro Airlines ne plaća nikakve obaveze, Aerodromi svom najvećem dužniku davali i pozajmice.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Aerodromi su 2019. godine, temeljem odluke tadašnje Vlade, dio svoje dobiti od 6,2 milijuna eura dali kao kolateral za kredit kojeg je uzeo Montenegro Airlinesa. Kako kredit nije vraćen, banka je, kako je navedeno u izvještaju, povukla kolateral. Aerodromi financijski izvještaj Upravi za poreze predali su nakon isteka zakonskog roka do kraja ožujka, ali su ranije poručili da je to urađeno zbog procjene vrijednosti imovine kompanije, zbog čega su tražili i dobili odobrenje Uprave za poreze za produženje roka.

”To nam omogućava da u financijski iskaz budu uključene i promjene u procjeni vrijednosti imovine društva, čime će se izbjeći podnošenje izmijenjenih financijskih iskaza. Podsjećamo da je posljednja procjena vrijednosti imovine urađena 2012. godine”, priopćili su iz Aerodroma. Stalna imovina kompanije je procijenjena na 123,757 milijuna eura, za 1,74 milijun više nego na kraju 2020. Kako se u izvještaju navodi, Sektor za velike porezne obveznike Uprava poreza izvršio je inspekcijski nadzor obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina te je 18. travnja donio rješenje kojim je utvrđen porezni dug Aerodroma.

Spor o 3 milijuna eura

“Društvo će u zakonskom roku izjaviti žalbu Ministarstvu financija”, navodi se u dokumentu Aerodroma. Vijestima je ranije iz porezne uprave priopćeno da od 20 velikih poreznih obveznika u većinskom državnom vlasništvu četiri nisu predala financijske izvještaje za 2021. godinu, od čega su tri, u skladu sa zakonskom mogućnošću, podnijeli zahtjev za odgodu roka za podnošenje prijava poreza na dobit, a u slučaju jednog izdan je nalog za inspekcijski nadzor. Potraživanje od tri milijuna eura odnosi se na očekivani transfer novca iz Centralne banke nakon završetka kaznene istrage. Aerodromi su taj iznos imali kao depozit na računu Atlas banke u trenutku uvođenja stečaja, a nakon pokretanja kaznene istrage novac je prenijet u trezor Centralne banke. Riječ je o sporu u koji je umiješan i bivši predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Vlasnik Banke Duško Knežević je kazao da je firma iz Atlas grupe od Brajovića kupila zemljište u Bjelopavlićima po deset puta većoj cijeni od tržišne, kako bi mu pomogli da vrati dugove, a da su zauzvrat Aerodromi, koje su kontrolirali kadrovi njegove partije, držali depozite u Atlas banci.

Specijalno tužilaštvo je u listopadu 2019. priopćilo da su Knežević i bivši rukovodioci banke Marko Nikolić i Dijana Zečević optuženi da su neisplaćivanjem depozita oštetili Aerodrome za ovaj iznos. Nikolić je pred tužilaštvom izjavio da je 12. srpnja 2018. bio nazočan razgovoru Kneževića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića o produženju ugovora o depozitu od tri milijuna eura, kao i da je prema tom dogovoru načinjen aneks ugovora o produženju roka oročena iznosa. On je naveo da taj aneks nije potpisan, ali ni da Aerodromi nisu tražili razlučene depozita, zbog čega je on produžen. Uprava Aerodroma je u izvještaju navela da očekuju da će ishod kaznene prijave biti pozitivan za kompaniju i da će Centralna banka izdvojena sredstva vratiti Aerodromima.