Dok nadležni u Srbiji ističu kako je jedino srpsko podzemno skladište plina u Banatskom dvoru popunjeno 40 posto raspoloživog kapaciteta “plavim energentom” trenutno najpopunjenije skladište te namjene u Europi, stručna javnost poručuje da je riječ o malim količinama s kojima se ne može dočekati zima te ga je nužno dopuniti a to košta, piše portal danas.rs.

Ovih dana Radna grupa za praćenje sigurnosti opskrbe energijom i energentima u Srbiji priopćila je kako je domaćeg tržišta plinom stabilno jer je popunjeno 40 posto kapaciteta podzemnog skladišta plina Banatski dvor. Iako su, sudeći bar po konstataciji da u ovom trenutku nijedna druga zemlja nema veću popunjenost svojih skladišnih kapaciteta, nadležni u Srbiji veoma zadovoljni upumpanom količinom u Banatski dvor stručna je javnost ipak skeptična da je taj podatak razlog za zadovoljstvo.

Uoči prošle zimske sezone nadležni u Srbiji isticali su da je do studenog bio popunjen kompletan kapacitet podzemnog skladišta Banatski dvor koji iznosi oko 500 milijuna kubnih metara plina.

Krajem ožujka ni kapi plina

Dakle, potrošači u Srbiji tada su mogli računati na znatno veće rezerve plina iz Banatskog dvora nego što je to sada slučaj. Podsjećanja radi, ni to nije bilo dovoljno pa je unatoč zadovoljstvu mjerodavnih Javno poduzeće Srbijagas moralo prošle godine uvoziti dodatne količine ruskog plina.

Dnevne potrebe za “plavim energentom” u Srbiji iznose 10 milijuna kubnih metara plina, a tehničke mogućnosti, uvjetovane kapacitetom Banatskog dvora, dozvoljavaju da se na dan ispumpa maksimalno pet milijuna kubnih metara plina.

Također, “plavi energent” uskladišten u Banatskom dvoru trošen je više nego što je bilo planirano zbog kašnjenja u remontu bloka B1 u Termoelektrani “Nikola Tesla B” u Obrenovcu pa su se nedostajuće količine struje proizvodile u Panonskim termoelektranama-toplanama u Novom Sadu koje za taj proces koriste plin. Kasnije su se veće količine plina trošile za rad te termoelektrane-toplane zbog kolapsa elektroenergetskog sustava Srbije krajem prošle i početkom ove godine. To je rezultiralo i ostavkom vršioca dužnosti direktora Elektroprivrede Srbije Milorada Grčića.

Ono što Radna grupa za praćenje sigurnosti opskrbe energijom i energentima u Srbiji nije objelodanila jest i to je li svih 40 posto količina plina uskladištenih u Banatskom dvoru pripada Srbiji ili je dio u vlasništvu ruskog partnera Gasproma.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Gasprom je suvlasnik podzemnog skladišta Banatski dvor s udjelom od 51 posto i ima pravo u njemu držati plin za vlastite potrebe. Tako je krajem ožujka ove godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da će Srbija iz ruskog dijela Banatskog dvora preuzeti 40 milijuna kubnih metara plina. U tom trenutku, gotovo sve količine kojima je raspolagala srpska strana bile su potrošene.

Premalo je 500 milijuna kubika

Ekspert za energetiku Velimir Gavrilović za Danas (uz konstataciju da vlasti u Srbiji ne mogu zapravo znati je li Banatski dvor zaista najpopunjenije skladište plina u Europi, kako tvrde, te da isticanjem takvog podatka “prave marketing”) navodi da količine od 40 posto ni izbliza nisu dovoljne da bi se s njima dočekala nova zimska sezona.

”Protekla je zima pokazala da maksimalni nivo od 500 milijuna kubnih metara plina nije dovoljna količina a da se skladište uslijed izvanrednih okolnosti ne isprazni. Stoga će biti potrebno da se skladište dopuni do početka nove zimske sezone. Najbolje bi bilo da se to napravi što prije. Jedan od razloga je i taj što sredinom godine ističe ugovor Srbijagasa s Gaspromom o kupnji plina po važećim za srpsku stranu nižim cijenama. Nakon toga sklopit će se novi ugovor i Srbija više neće dobivati ranije ugovorene količine po cijeni od 270 dolara za 1000 kubnih metara plina. Ta cifra će svakako biti znatno veća, posebno ako znamo da dodatne količine plina mimo dugoročnog ugovora, Srbija Rusima već plaća oko 800 dolara za 1000 kubnih metara plina”, objašnjava Velimir Gavrilović.

Prema Gavrilovićevim riječima hoće li biti tako prvenstveno ovisi od toga hoće li ruski partner biti spreman Srbiji isporučiti sve potrebne količine za popunjavanje Banatskog dvora u kratkom roku do sredine godine kao i ima li država dovoljno novca za kupnju dostatnih količina plina s obzirom na inflaciju.

”U teoriji je moguće da se dopuna obavi po aktualnim jeftinijim cijenama. Ono što je pored toga potrebno Banatskom dvoru jest proširenje kapaciteta na milijardu kubnih metara, kao što je i bilo najavljivano krajem 2019. To bi omogućilo dovoljno plina bez skupog interventnog uvoza”, pojašnjava Gavrilović.

Ekonomist Milan R. Kovačević izjavio je da u podatku kako je napunjeno 40 posto podzemnog skladišta plina Banatski dvor nema apsolutno ničega čime bi aktualna vlast mogla pohvaliti.

”Drugim riječima, na temelju izrečenog ne može se zaključiti da je ostvarena stabilnost kada je riječ o rezervama plina s kojima Srbija raspolaže. Prvo, ni kada je ono u potpunosti popunjeno to skladište ne podmiruje u punom kapacitetu potrebe potrošača u zemlji. Znatno bolje rješenje bi bilo da je već sad Banatski dvor kompletno popunjen plinom. Tako bi se izbjeglo eventualno skuplje plaćanje ruskog plina uslijed skoka njegove cijene ali bi se i izbjegla mogućnost da naša zemlja ostane bez preko potrebnog plina uslijed pooštrenih sankcija Europske unije prema ruskim energentima u narednom periodu”, zaključuje Milan R. Kovačević.