Svjetska banka snizila je novu prognozu rasta crnogorskog gospodarstva ove godine na 3,6 posto.

U novom Ekonomskom izvješću za regiju, u koji je uvid imala agencija Mina-business, Svjetska banka smanjila je prognozu rasta crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu za dva posto u odnosu na 5,6 posto u siječnju.

Za iduću godinu predviđa rast BDP-a od 4,7 posto, što je 0,1 posto manje od siječanjskih prognoza. BDP je prošle godine porastao za 12,4 posto.

“Gospodarski oporavak Crne Gore prošle godine bio je snažan i podržan oživljavanjem turizma. Tržište rada također je reagiralo na gospodarski oporavak, a fiskalna pozicija se značajno poboljšala”, priopćila je Svjetska banka.

U izvješću se navodi da je Crna Gora usvojila značajan reformski program Europe Now koji donosi brojne mogućnosti, ali i značajne fiskalne rizike.

“Izbijanje rata u Ukrajini pogoršava inače pozitivne izglede. To će, s rastućim rizikom od inflacije, utjecati na životni standard i siromaštvo”, navodi se.

Na zapadnom Balkanu stopa rasta će ove godine pasti na 3,2 posto, a posljedice rata prelijevaju se u tu subregiju uglavnom kroz kanal sirovina. Srednjoročno, očekuje se da će subregija imati koristi od nedavno usvojenog Ekonomskog i investicijskog plana EU za zapadni Balkan, kojim će se mobilizirati resursi za potporu konkurentnosti i uključivog rasta, kao i zelene i digitalne tranzicije.

Iako je udio gospodarskih aktivnosti izravno povezanih s Rusijom i Ukrajinom relativno mali za zapadni Balkan u cjelini, nekoliko zemalja i dalje je podložno šokovima iz Rusije, uključujući Crnu Goru za 11 posto njezinih izravnih stranih ulaganja i Srbiju za pet posto njezina izvoza i 5,4 posto uvoza”, navodi se u priopćenju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Međutim, znatno akutniji rizici za zapadni Balkan proizlaze iz mogućih poremećaja u opskrbi prirodnim plinom i naftom. Ta subregija uvozi 67 posto svog prirodnog plina iz Rusije, a Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija (putem bugarskog plinovoda) i Srbija u potpunosti ovise o Rusiji kada je riječ o prirodnom plinu.

“Slično kao u slučaju srednje Europe. Neizravni učinci rusko-ukrajinskog sukoba predstavljaju značajan rizik za zapadni Balkan, osobito ako sukob izazove usporavanje gospodarstva eurozone.

Zapadni Balkan se uvelike oslanja na eurozonu kao odredište za 63 posto svog izvoza, dok više od polovice izravnih stranih ulaganja i gotovo dvije trećine svih doznaka koje pristižu u subregiju dolaze iz eurozone”, priopćila je Svjetska banka.

Rekli su da je ruska invazija na Ukrajinu izazvala katastrofalnu humanitarnu krizu i ugrozila stabilnost geopolitičkih odnosa. Rat je drugi veliki šok u dvije godine koji je izazvao gospodarski pad u zemljama u razvoju u Europi i središnjoj Aziji (ECA). Prema prognozama, gospodarstvo regije ove će godine pasti za 4,1 posto u odnosu na prijeratnu projekciju rasta od tri posto.

“Ovo bi bilo drugo smanjenje u dvije godine i dvostruko veće od pada uzrokovanog pandemijom 2020. Rat je razorio Ukrajinu i ozbiljno utjecao na gospodarsku i financijsku aktivnost Rusije”, navodi se u izvješću.

Zemlje u razvoju u Europi i središnjoj Aziji također će vjerojatno pretrpjeti ozbiljnu gospodarsku štetu zbog jakih trgovinskih, financijskih i migracijskih veza s Rusijom i Ukrajinom.

“Očekuje se da će se ukrajinsko gospodarstvo gotovo prepoloviti ove godine i pretrpjeti projicirani pad od 45,1 posto, dok je rusko gospodarstvo već palo u duboku recesiju i predviđa se pad gospodarske aktivnosti za 11,2 posto”, dodaje se u izvješću Svjetske banke.