Prilično ispod radara prošla je prošli tjedan važna vijest za sve gospodarstvenike čije je poslovanje narušeno Putinovim ratom u Ukrajini i sankcijama kojima je prema Rusiji reagirao Zapad – Europska komisija usvojila je Privremeni krizni okvir kojim će se članicama omogućiti fleksibilnija pravila o državnim potporama za poduzetnike zbog novonastale situacije.

Ključno je nekoliko mjera koje ovaj okvir omogućuje, točnije riječ je o tri vrste potpora koje će članice imati priliku ugraditi u svoje postojeće sheme ili uvesti nove.

Ukratko, omogućit će se potpore ograničene vrijednosti za ublažavanje nastale krize, nadoknada šteta pretrpljenih zbog eksplozije cijena plina i struje, te davanje državnih jamstva za kredite kojima će pogođene tvrtke očuvati likvidnost.

One kojima će zacijelo biti obuhvaćen najveći dio gospodarstvenika su bespovratne potpore kojima će se ublažiti trenutačnu krizu zbog naglog rasta ulaznih troškova. Predviđeno je da najviši iznosi koje tvrtke po toj mjeri mogu dobiti ne prelazi 400 tisuća eura, dok za poljoprivrednike i ribare granica bude 35 tisuća eura.

Ta pomoć, prema jasnom stajalištu Komisije, ne mora biti povezana s povećanjem cijena energije, jer se uzima u obzir i činjenica da stroge mjere sankcioniranja Rusije zahvaćaju daleko širi spektar subjekata, sektora i segmenata u poslovanju.

Zbog toga će se i ta potpora moći dodjeljivati u bilo kojem obliku, odnosno ne samo kao izravna potpora, nego prema dokumentaciji o privremenom kriznom paketu, to mogu biti i drugi oblici poput plaćanja poreza, pa i povratnih predujmova, jamstava i zajmova pod uvjetom da ukupna nominalna vrijednost svih tih oblika mjera ne prelazi maksimalni predviđeni iznos.

Naknadno će se drugi oblici povratnih instrumenata moći i pretvoriti u bespovratna sredstva, s tim da bi rok za provedbu toga bio 30. lipnja 2023.

No, važno je imati na umu da je Komisija dala i rok do 31. prosinca ove godine za korištenje te potpore, kao i ostale dvije koje su predviđene ovim paketom pomoći ugroženim gospodarstvenicima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U dokumentaciji se navodi i da će sve mjere biti dostupne i tvrtkama koje se kvalificiraju kao poduzetnici u teškoćama, uz obrazloženje da bi se mogle suočiti s akutnim potrebama za likvidnošću zbog trenutnih okolnosti, koje stižu netom nakon pandemije koronavirusa.

Iznimka koju se predviđa u ovom paketu i izuzima od korištenja pomoći odnosi se na tvrtke pod ruskom kontrolom koje su već označene i pod sankcijama. Poduzetnicima koji se suočavaju s problemom likvidnosti privremenim kriznim paketom otvara se prilika za dobivanje jamstava za nove zajmove.

Ukupan iznos zajmova za koje je moguće dobiti jamstvo predviđa se u najvišim razinama do 15 posto prosječnog ukupnog godišnjeg prometa u posljednja tri zatvorena obračunska razdoblja ili do iznosa 50 posto troškova energije u razdoblju od godinu dana prije podnošenja zahtjeva za potporu.

Iznos se, ali uz obrazloženje koje država dostavlja Komisiji, može i povećati, kako bi pokrio potrebe za likvidnosti za narednih godinu dana ako je riječ o malim i srednjim tvrtkama ili narednih šest mjeseci za velike poduzetnike.

Kreditna jamstva
Za osiguranje pristupa likvidnosti poduzetnicima koji su pogođeni krizom zbog Rusije mogu poslužiti i subvencionirane kamatne stope na ograničeno razdoblje i iznos kredita.

Jamstvo može trajati najviše šest godina, a ne smije prelaziti 90 posto glavnice kredita u slučaju kada gubitke proporcionalno i uz iste uvjete snose banka i država, ili pak 35 posto glavnice kada se gubici najprije pripisuju državi. Jamstva se odnose na zajmove za ulaganja ili obrtna sredstva.

Krizni paket Komisije predviđa i da članice mogu omogućiti tvrtkama javne i privatne kredite sa subvencioniranim kamatnim stopama. Ovi zajmovi morali bi biti odobreni uz kamatnu stopu koja je najmanje jednaka nerizičnoj baznoj stopi plus određene premije kreditnog rizika koje se primjenjuju na mala i srednja poduzeća, odnosno velike tvrtke.

Pored ovih, Komisija predviđa i treću opciju pomoći, kojom cilja na one koji su najviše pogođeni ekstremnim rastom cijena energenata kao posljedicom trenutne krize, a posebice “široke ruke” biti će prema tvrtkama koji su, kako ih naziva, energetski intenzivni korisnici.

Države članice prema ovom prijedlogu moći će nove povećane troškove za plin i električnu energiju djelomično kompenzirati, a ukupna potpora ne može prelaziti 30 posto prihvatljivih troškova, no maksimalni iznos postavljen je na dva milijuna eura.

Granica može premašiti taj iznos u slučaju kada je riječ o energetski intenzivnim korisnicima, i to do 25 milijuna eura, dok za tvrtke u pojedinim sektorima poput proizvodnje aluminija, staklenih vlakana, celuloze, gnojiva ili vodika može dosegnuti čak i 50 milijuna eura.

Taj financijski iznos postavljen je na razini cijele Unije, no članice će ga, po svemu sudeći, inkorporirati ovisno o proračunskim mogućnostima i potrebama.

Detalji oko primjene još nisu posve jasni, no činjenica da se brzo reagiralo ohrabruje hrvatske gospodarstvenike, koji su već po izbijanju krize prije mjesec dana istupili s vlastitim prijedlozima i apelirali da se Vlada zauzme oko pokretanja inicijative u Bruxellesu da se ovakva pomoć omogući poduzetnicima.

“Ovo je puno širi paket nego što smo mogli očekivati, a posebno je važna brzina reakcije, jer, kako se kaže, tko brzo daje – daje duplo”, zadovoljan je Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici.

Potpore će moći dobiti ne samo oni koji izvoze i poslovanje im je vezano uz Rusiju i Ukrajinu, nego su uključeni svi u lancu, a Bagu ponajviše ohrabruje što se omogućuje pomoć onima koji mogu prvi propasti, koji su u teškoćama.

Upitni izvori financiranja
I Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, zadovoljan je prijedlogom privremenog kriznog okvira i posebno time što se pokazalo da se može djelovati brzo.

“Na papiru to zvuči odlično, sada će biti presudno da ne zapne u praksi”, kaže Zorić, koji je ipak optimist, unatoč tomu što je puno otvorenih pitanja oko toga kako će se i iz kojih izvora koristiti sredstva za isplate potpora, posebice onih većih vrijednosti.

Države će, kako su poslodavci iščitali iz dokumenta EK, iz raznih postojećih fondova interventno preusmjeriti sredstva i koristiti ih za isplate potpora do 400 tisuća eura, te će naknadno refundirati.

No, o tome će detalje tek trebati ustanoviti, a iz dokumentacije EK vidljivo je i da je ostavljena mogućnost za prilagodbe, pa, ovisno o tržištu energije i ukupnoj gospodarskoj situaciji, čak i za produljenje pokaže li se potkraj godine da će to biti potrebno.