Zbog rata u Ukrajini i rasta cijena ugljena na svjetskom tržištu Republika Srpska ponovno postaje odredište za ruske investicije. Kompanija Privredni preporod, u vlasništvu obitelji ruskog milijardera Olega Burlakova, pokreće proces otvaranja rudnika Lješljani pokraj Novog Grada, iako je ugovor o koncesiji prekršen nekoliko puta, otkriva portal Capital.ba.

Koncesiju za korištenje mrkog ugljena i bentonita na lokaciji Lješljani prije deset godina dobila je kompanija Privredni preporod registrirana u Banjoj Luci, u vlasništvu Olega Burlakova, javnosti poznatog po aferi i optužbama da je Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH, poklonio kilogram zlata.

Razdoblje od 30 godina, na koliko je ta kompanija dobila koncesiju za eksploataciju prirodnih resursa RS počelo je 28. svibnja 2012. i traje do 28. svibnja 2042.

Nisu poštivana dva roka za početak rada rudnika, prvi je bio svibanj 2015., a drugi sredina 2017. godine. Godine 2018., vođeni su pregovori oko novog produžetka roka za otvaranje rudnika, Burlakov je posjetio Banja Luku, a iz njegove kompanije tada su tvrdili da ne odustaju od tog posla. Nova obećanja čula su se su i krajem 2019., međutim, ništa se nije dogodilo.

Područje bogato šumama
Burlakov je preminuo prošle godine od koronavirusa, a posao preuzima njegova obitelj, supruga i dvije kćeri.

No iako je prošlo deset godina od dodjele koncesije, te nije poštivan ugovor, vlada RS nije aktivirala jamstva, niti oduzela koncesiju Privrednom preporodu, čime je propuštena prilika da se naplati jamstvo od 1,1 milijuna KM (oko 560.000 eura). Obećano ulaganje od 23,4 milijuna KM (oko 11,9 mil. eura) i zapošljavanje 150 novih radnika pali su u zaborav.

Ali rat u Ukrajini i rast cijena ugljena naveli su Burlakove da se vrate u RS. Oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju podnijeli Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za projekt podzemnog vađenja ruda, odnosno eksploataciju mrkog ugljena i bentonita na ležištu Lješljani pokraj Novog Grada. Prošlog tjedna vlada je i službeno pokrenula proceduru prethodne procjene utjecaja na okoliš.

Od početka rata u Ukrajini zabilježeno je veliko zanimanje ruskih kupaca za nekretnine u Srbiji/Shutterstock

Iz dokumenta je vidljivo da je površina koncesijskog polja ležišta mrkog ugljena i bentonita 698 hektara, a površina na kojoj će se graditi rudarski objekti do dva hektara, gdje je sada uglavnom poljoprivredno zemljište.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Eksploatacija ugljena u Lješljanskom ugljenom bazenu odvijala od 1910. do 1941., a prostor na kojem se planira novo rudarenje nalazi se na području Rakovca, Velike Žuljevice, Lješljana i Devetaka.

“Ako se ukažu potreba moguće je obaviti zahvat na rijeci Uni te pumpati vodu do budućeg rudnika. Ako se tijekom eksploatacije pojave podzeme vode moguće je njihovo korištenje tako što će se prvo očistiti od mehaničkih nečistoća”, navode iz Rudarsko-tehnološkog zavoda, koji je izradio prethodnu procjenu utjecaja na okoliš.

Također, područje na kojem je je planirana koncesija bogato je šumom, a najviše ima hrasta, bukve, graba, javora, kestena i drugih stabala. Na području općine Novi Grad nalazi se i velik broj životinjskih vrsta, među kojima su divlje svinje, srne, jeleni itd. Rudnik će posve sigurno imati značajan utjecaj na okoliš, a to potvrđuju i u Zavodu.

Nema dovoljno radne snage
“Budući da se popravila cijena ugljena, a posebno zbog najnovijih događanja u svijetu, projekt ima ekonomsku opravdanost. Već je sada ugljen za 50 do 60, čak i 100 posto skuplji u odnosu na cijene prije nekoliko mjeseci”, rekao je Dragan Borković, direktor Privrednog preporoda.

Kada je riječ o procijenjenoj vrijednosti ulaganja, Borković smatra da bi moglo doći i do povećanja planiranih sredstava. Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina u taj projekt je uloženo 1,8 milijuna maraka (oko 920.000 eura).

Miroslav Drljača, načelnik općine Novi Grad, kaže da su se u prethodnih deset godina propali svi pokušaji otvaranja rudnika.

“Čini mi se da je taj projekt zakasnio, s obzirom da je sve manje raspoložive radne snage i zainteresiranih za rad u rudniku na području općine”, rekao je Drljača.