Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu odnedavno je uspostavljena Katedra za poduzetništvo, prva takva na domaćim ekonomskim fakultetima, pod palicom pročelnika i redovnog profesora Marka Kolakovića.

Osim privlačenja studenata u izučavanje poduzetništva, pothvat nosi dimenziju rušenja predrasude da se ono ne može naučiti već da se s tim talentom rijetki rađaju.

“Poduzetništvo je vještina koja se vježba i razvija kao i svaka druga, odnosno može se naučiti, ali, još važnije, može se i razvijati i unapređivati”, kontrira profesor Kolaković.

Kako je došlo do ideje osnivanja katedre s fokusom na poduzetništvo, zašto nije i ranije zaživjela?
Nakon 15 godina od Bolonjske reforme i uvođenja Poduzetništva kao samostalne discipline, na Ekonomskom fakultetu Zagreb osnovana je i Katedra za poduzetništvo kao prva takva na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj, te nakon Ekonomskog fakulteta u Ljubljani druga na ovim prostorima.

Pripreme za osnivanje trajale su dugo pri čemu su analizirani svi primjeri pozitivne prakse s vodećih ekonomskih fakulteta u Europi i svijetu te usvojena njihova iskustva, a razlozi što nije prije zaživjela kriju se dijelom u formalnim procedurama a dijelom u nedaćama protekle dvije godine (pandemija i potres).

Katedra je pri osnutku brojala sedam članova. Uz mene kao nositelja discipline i izabranog pročelnika, članovi su prof. dr. Marijan Cingula, u međuvremenu umirovljen, prof. Mihaela Mikić, doc. dr. Mladen Turuk, doc. dr. Ivana Kovač te asistenti dr. Tin Horvatinović i Ivan Turčić, mag. oec.

Može li se ideja poduzetništva i poduzetnički duh, studirati? Uspješni poduzetnici poput Stevea Jobsa ili Elona Muska su odustali od fakulteta…
Nekada se pogrešno smatralo da je izvor uspješnog poduzetnika izričito u osobi i da dobar poduzetnik može biti samo onaj rođen s poduzetničkim talentom za poslovanje jer se poduzetničke vještine i sposobnosti ne mogu naučiti. No, znanstvena istraživanja su dokazala da poduzetništvo nije, iako se često još tako misli, nešto što je darovano sretnim pojedincima.

To je vještina koja se vježba i razvija kao i svaka druga i može se naučiti, ali, još važnije, može se i razvijati i unapređivati. Moderan pristup poduzetništvu temelji se na pretpostavci da je to mnogo složenija disciplina od same aktivnosti vođenja poslovanja i da je za poduzetnički uspjeh potrebno više od liderskih osobina poduzetnika, odnosno da obrazovanje igra važnu ulogu u uspjehu poduzetničkih aktivnosti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Nisam proučavao što su Jobs i Musk od obrazovanja završili, ali sumnjam da su baš slabo obrazovani. To su ekstremni slučajevi koje ne bih uzimao za primjer. Prije kao iznimku koja potvrđuje pravilo. Poznajem veliki broj mladih i uspješnih poduzetnika koji su uspješno završili naš Ekonomski fakultet, čak i poslijediplomski specijalistički studij “Strateško poduzetništvo”.

Koji će biti fokus znanja koje želite prenijeti i koji predmeti nuđeni?
Misija naše Katedre za poduzetništvo je pružiti studentima aktualna znanja za razumijevanje poduzetničkih procesa u suvremenom, znanjem – intenzivnom gospodarstvu s ciljem poticanja i razvoja poduzetničkih osobina i vještina nužnih za poslovanje u globalnom i turbulentnom okruženju.

S ciljem učenja i unapređenja poduzetničkih znanja i vještina u dosadašnjem razdoblju se iz temeljnog kolegija Poduzetništvo razvio i čitav niz novih: Međunarodno poduzetništvo, Poduzetništvo u turizmu, Korporativno poduzetništvo, Društveno poduzetništvo i dr.

Pokrenuta su i dva specijalistička poslijediplomska studija: “Strateško poduzetništvo” i “Poduzetnički menadžment”. Pokrenut je program specijalističkog diplomskog stručnog studija “Ekonomika poduzetništva”, a još 2007. otvoren i prvi Studentski poduzetnički inkubator u Hrvatskoj u kojem se dodatno radi sa studentima posebno zainteresiranima za pokretanje poduzetničkih projekata još tijekom studija.

Je li u planu praktična nastava? Jeste li već kontaktirali s tvrtkama iz realnog sektora? Kako premostiti jaz između teorije i prakse?
Na studiju “Ekonomika poduzetništva” postoji kolegij Stručna praksa koji se uz 50 sati prakse u hrvatskim tvrtkama sastoji i od teorije u kojoj studente pripremam i upoznajem s ciljevima odlaska na stručnu praksu. U kontaktu sam s brojnim hrvatskim poduzetnicima i poduzećima, a imamo već i veliki broj članova naše udruge Studentski poduzetnički inkubator koju vodim.

Moja je životna misija povezivanje akademskog i realnog sektora, ali i svih dionika u donošenju konkretnih gospodarskih rješenja. I ja se, otkad znam za sebe, bavim raznim poduzetničkim pothvatima pa imam i poprilično vlastito iskustvo.

Često se čuje da se u nas najčešće u poduzetništvo ulazi zbog nužde, a ne dobre ideje jer obrazovni sustav od osnovne škole nadalje ne potiče inovativno razmišljanje.
Još uvijek imamo veliki broj hrvatskih poduzetnika koji je većinu vlastitog znanja, iskustva i poslovnih običaja stekao u razdoblju socijalizma. To nam govori u prilog njihova mentaliteta iščekivanja rješavanja problema od države, umjesto sustavnog hvatanja ukoštac s poslovnim i razvojnim problemima vlastitim snagama.

S druge strane, jedan broj poduzetnika nastao je “iz nužde”, u procesu tranzicije hrvatskog gospodarstva u kojem je propalo više od 70% poduzeća u društvenom vlasništvu, pretežito industrijske proizvodnje što je rezultiralo velikim brojem djelatnika bez zadovoljavajućeg zaposlenja.

U traženju mogućeg rješenja jedan broj postao je poduzetnicima. Dakle, ne iz vlastite želje, već iz prijeke potrebe. Rijetki su nažalost bili oni koji su stvarno uspjeli. Najkvalitetniji segment hrvatskog poduzetništva su mahom mlađi koji su se u poduzetničke vode upustili iz želje za samostalnošću dokazivanjem i vlastitim uspjehom.

I to je onaj segment koji nas na fakultetu zanima, za koje smo pripremili čitav niz poduzetničkih smjerova programa: od preddiplomskih i diplomskih stručnih smjerova, poslijediplomskih studija tecjeloživotnog obrazovanja. Ne bih komentirao rad u osnovnim školama jer nisam tu kompetentan.

No, mogu čvrsto stati iza jasnog cilja naše Katedre za poduzetništvo, a to je u budućnosti vidjeti naše studente kao vlasnike uspješnih brzorastućih tvrtki koji s na fakultetu stečenim znanjima doprinose razvoju poduzetništva te ubrzanju gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske.