Dok globalna tržišta brine nestašica pšenice iz Ukrajine, “žitnice Europe”, gospodarstvo te najveće europske države po površini nije važno samo zbog poljoprivrede, već i zbog mineralnih sirovina na kojima Europska unija temelji svoj budući ekonomski rast.

Kako piše Deutsche Welle, nakon što je zemlja izašla prije tri desetljeća iz sastava Sovjetskog Saveza i postala neovisna, praktički cijelo to vrijeme provela je u ekonomskim i financijskim krizama.

Najvažnije grane
Tijekom globalne financijske krize 2008. i 2009. godine od bankrota ju je spasio Međunarodni monetarni fond (MMF) kroz financijsku injekciju od nekoliko milijardi dolara.

Ruska aneksija Krima 2014. te izbijanje oružane pobune proruskih separatista u samoproglašenim “Narodnim republikama” Lugansk i Donjeck doveo je zemlju opet na rub ekonomskog kolapsa.

MMF je opet “uskočio” vladi u Kijevu s financijskom pomoći, ali je zauzvrat zahtijevao duboke i nepopularne reforme, kako to već u slučaju “svjetskog financijskog policajca” i ide.

Strukturne reforme koje je nametnuo MMF u posljednjih pet godina rezultirale su smanjivanjem javnog duga s više od 100 posto vrijednosti BDP-a na 50 posto u 2020. godini.

Nakon oštre, ali kratke recesije koju je 2020. izazvala pandemija koronavirusa, Ukrajina je prošle godine ostvarila rast BDP-a od 3,2 posto. No, ekonomski oporavak sada je prekinula ruska agresija koja je donijela brojna razaranja civilne infrastrukture.

Najvažnija grana gospodarstva je poljoprivreda s obzirom da se u Ukrajini nalazi trećina ukupne obradive zemlje u Europi. No, druga grana po važnosti je rudarstvo. Njemački su mediji sredinom veljače objavili kako Bruxelles smatra da postoji “golemi potencijal” rasta bilateralne trgovine između Europske unije i Ukrajine u srednjem i dugom roku.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naime, od 30 minerala koji se smatraju ključnima za budućnost gospodarstva EU-a, u Ukrajini su nalazišta njih 21.

Vodeći dobavljač vodika
EU je već sada najvažniji vanjskotrgovinski partner Ukrajine s obzirom da se na europsko tržište plasira 40 posto izvoza. Prema medijskim napisima, EU je zainteresiran za suradnju u dobavi ruda te proizvodnji baterija za električne automobile.

K tome, postoji mogućnost da Ukrajina postane jedan od većih dobavljača vodika za Europu. Posljednjih godina Ukrajina je svjedočila snažnom razvoju lake industrije, ponajprije zbog stranih ulaganja privučenih relativno niskim plaćama te zemljopisnom blizinom najvažnijih europskih tržišta.

Po ulaganjima su prednjačili proizvođači automobilskih dijelova, pa je Ukrajina postala vodeći dobavljač električnih kabela za vozila.

Ključna izvozna vrata ukrajinskog gospodarstva luka je u Odesi, jedna od najvećih na Crnom moru u koju mogu pristajati brodovi velikog gaza.

Luka godišnje može pretovariti 40 milijuna tona rasutog tereta te 25 milijuna tona tekućeg tereta. Operater hamburške luke vlasnik je i kontejnerskog terminala u Odesi, a lani je pretovareno 300.000 kontejnera.