Izvješća banaka već niz godina pokazuju da se sužen manevarski prostor na kamatnim prihodima i rashodima u operativnom poslovanju djelomično nadoknađuje rastom neto prihoda u području naknada i provizija. Tako su i prema ovih dana objavljenom godišnjem izvješću Zagrebačke banke neto kamatni prihodi vodeće banke na našem tržištu lani pali za 223 milijuna kuna (s nepunih 2,4 na 2,17 milijardi), dok su neto prihodi od provizija i naknada porasli za 88 milijuna, na nešto više od milijarde. U većini banaka razne vrste naknada (i) ove su godine ili već povećavane ili se to sprema (nekoliko ih to je najavilo za ožujak odnosno travanj). Porast tih nameta s pozicija potrošača u pravilu izaziva nezadovoljstvo.

Pogledajte Sloveniju

Inače, na razini svih banaka neto kamatni prihodi u devet mjeseci 2021. pali su u odnosu na godinu prije za 250 milijuna kuna, dok su neto prihodi od provizija i naknada porasli za 310 milijuna kuna. No, riječ je o trendu koji je mahom prisutan u cijeloj EU, zbog čega je ta tema i u fokusu nadležnih nadzorno-regulatornih tijela poput EBA-e. No, osim što će domaći bankari reći kako je u pogledu visine raznih naknada i provizija dovoljno baciti oko na susjednu Sloveniju, u Hrvatskoj su s tim u vezi dodatna varijabla danas poprilični troškovi prilagodbe bankarskog sustava uvođenju eura. Procjene su da će tehnički proces prilagodbe bankarskog sustava za banke značiti između 80 i 100 milijuna eura jednokratnih troškova, u najvećoj mjeri vezanih uz informatičke sustave i bankomatsku mrežu.

Mreža bankomata svakako je jedna od opipljivijih ili očitijih zona velikog posla i ceha koji dolaskom eura čeka banke. Krajem prošle godine tu je mrežu činilo 4910 bankomata (15-ak više nego godinu prije, ali i 500-tinjak manje nego krajem 2019.). Svi oni zahtijevaju softverske, a neki i hardverske prilagodbe za prelazak na euro, a na neko vrijeme i za “dvojnu” fazu. Razmjeri potrebnih nadogradnja ovise i o tome je li riječ o uređajima novijeg ili starijeg datuma. Važan dio infrastrukture za platne transakcije koja također traži softverske prilagodbe jest i više od 118.700 EFT POS uređaja.

Sve to samo je dio digitalne tranzicije bankarskog sektora u kojemu IT u troškovnom smislu s projektom euro samo dodatno dobiva na značenju. Sve u svemu, upravljanje troškovima trajna je preokupacija vlasnika banaka. Tako se broj poslovnica bankarskog sektora već godinama postupno smanjuje. Lani je njihov broj smanjen za 24, na ukupno 880 na kraju 2021. Time je u pet godina mreža poslovnica smanjena za više od 260 (sa 1142 u 2016.). Već godinama u bankama se smanjuje i ukupan broj zaposlenih. U slučaju vodeće Zabe npr. prošla je godina zaključena s njih 3568, dok ih je godinu prije bilo gotovo 300 više.

U pet godina 10 posto

Na razini cijelog sektora krajem lanjskog rujna bilo je 18.258 zaposlenih. U odnosu na godinu prije to je 540 manje, u odnosu na preklanjski rujan to je smanjenje za više od 1000, a u pet godina za više od 10 posto (prije pet godina bilo ih je nešto manje od 20.400). Ipak, zadnji dostupni agregirani pokazatelji poslovanja banaka, za prvih devet mjeseci 2021., pokazuju da administrativni rashodi, a unutar njih i rashodi za zaposlene bilježe blagi rast; ukupni administrativni sa 4,71 na 4,77 milijardi, a u tome oni za zaposlene (unatoč manjem broju) sa 2,76 na 2,8 milijardi.

U upravi jedne od vodećih banaka reći će kako na kretanje tih rashoda manje utječu plaće u samoj poslovnoj mreži; u većoj mjeri to je, kaže, rezultat sve većih potreba angažiranja IT stručnjaka u bankarstvu.