“Od samog pada broja stanovnika za oko 400 tisuća ljudi, možda je još gore to koliko se promijenila dobna struktura, što ćemo doznati u podacima koji će naknadno biti objavljeni. Uz to, prostori koji su bili prazni, dodatno su se ispraznili, bit će uskoro pusti. Sve govori da gospodarska, ali i ostale politike baš nigdje u Hrvatskoj ne mogu zadržati stanovništvo” , ističe za Novi list demograf Anđelko Akrap. Dodaje da politika, i pozicijska i opozicijska, već desetljećima odbija priznati da je riječ o općedruštvenom problemu, a posebice pogrešnim smatra izlike da se to događa i u ostalim europskim zemljama.

popis stanovništva

Reakcije na pad broja stanovnika: To je nevjerojatna katastrofa!

sve nas je manje

U ovim županijama je najveći, a u ovima najmanji pad broja stanovnika

“Ne dijelimo mi sudbinu svih ostalih u Europi, to je izlika političara, pa susjedna Slovenija nema našu situaciju. Koga ćemo mi privući da se doseli kad ne možemo zadržati ni svoje stanovništvo”, rezigniran je Akrap. Isto je raspoložen i demograf Stjepan Šterc koji je uvjeren da je broj stanovnika u Hrvatskoj manji od onog koji je pokazao popis, jer se dio ljudi u njega upisao iako se odselio.

Da Hrvatska ima i manje stanovnika od broja koji pokazuje popis smatra i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, ali kaže da i takav popis jasno pokazuje tektonske poremećaje i trendove koji se događaju te procjenjuje da će ovim tempom Hrvatska za deset godina imati oko 3,5 milijuna stanovnika.

“Popis jasno pokazuje da će se stanje nastaviti pogoršavati, ukazuje na to da će stanovništvo u Hrvatskoj biti svedeno na nekoliko točaka, Zagreb, Istru, sjeverozapad koji je blizu Slovenije i Austrije i nekoliko priobalnih gradova. Sve ostalo bit će prazan prostor, eventualno naseljen sve starijim stanovništvom”, upozorava Lovrinčević. Dodaje da će nedostatak radne snage biti toliko dominantan da će se postavljati pitanje održavanja cesta, električne mreže, posebice u krajevima koji su opustjeli.