Novac EU za bolju vodu i odvodnju građevinarima izvor za pouzdani posao

Autor: Darko Bičak , 08. rujan 2021. u 22:00
Do kraja 2023. vodni projekti povećat će zaposlenost i ubrzati gospodarski rast/M. POPOVČIĆ/PIXSELL

U deset godina postojani rast broja poduzetnika i prihoda, u sektoru skupljanja, opskrbe vodom i pročišćavanja, prema analizi Fine.

Vodokomunalni projekti zadnjih su godina jedna od najvećih infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj, iako je u javnoj komunikaciji taj sektor gospodarstva pomalo zapostavljen.

Zahvaljujući sredstvima koja su nam na raspolaganju iz EU fondova, provodi se niz projekta izgradnje i rekonstrukcije sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, navodnjavanja te zaštite od poplava.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u razdoblju od 2017. do 2020. godine Republika Hrvatska je u razvoj vodnoga gospodarstva uložila 9,3 milijardi kuna, a u 2021. godini planira se uložiti još 3,17 milijardi.

Zaštita od poplava

U ovom trenutku odobreno je 60 vodnokomunalnih EU projekata, čijim će dovršetkom više od pola milijuna stanovnika dobiti pristup zdravstveno ispravnoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe, dok će gotovo 2,5 milijuna stanovnika imati poboljšani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Ukupna vrijednost tih projekata je 25,4 milijarde kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 14,1 milijardu kuna. Riječ je velikom zamašnjaku za gospodarstvo, posebno za građevinsku industriju za razdoblje do kraja 2023. godine, koji će omogućiti povećanje zaposlenosti i ubrzati gospodarski rast.

Uz sufinanciranje vodnokomunalnih projekata, na raspolaganju su i sredstva u iznosu od 1,4 milijarde kuna za jačanje sustava upravljanja katastrofama.

Tim sredstvima se financiraju i projekti zaštite od poplava. Ulaganja u projekte vodnoga gospodarstva nastavit će se kroz novi programski okvir za razdoblje 2021. – 2027. za koji se u ovom trenutku intenzivno pripremaju potrebni dokumenti koji će omogućiti daljnje korištenje bespovratnih EU sredstava.

Od Slavonije do Dalmacije

Dodatno se radi, ističu iz resornog ministarstva, i na pripremi projekata za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru kojega je državama članicama EU omogućeno korištenje bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Kako pojašnjavaju iz ministarstva kojem je na čelu Tomislav Ćorić, na području kontinentalne Hrvatske ukupno se provodi 21 vodnokomunalni projekt sufinanciran EU sredstvima.

25,4

milijarde kuna je ukupna vrijednost trenutačno odobrenih 60 vodnokomunalnih EU projekata; EU osigurava 14,1 milijardu kuna

Ukupna vrijednost ovih projekata je 8,2 milijardi kuna, od čega će 4,5 milijardi kuna biti financirano sredstvima Europske unije. Na području Istarske i Primorsko–goranske županije provodi se osam vodnokomunalnih projekata ukupne vrijednost 5,3 milijardi kuna, od čega je iznos EU sufinanciranja tri milijarde kuna.

Na području četiri dalmatinske županije se provodi 14 projekata ukupne vrijednosti 7,9 milijardi kuna, od čega će 4,4 milijardi kuna biti financirano EU sredstvima. U Slavoniji je u tijeku 17 projekata ukupne vrijednosti 3,9 milijardi kuna, od čega će 2,2 milijardi kuna biti financirano sredstvima Europske unije.

Financijska agencija (Fina) predstavila je ovog tjedna desetgodišnju analizu poslovanja poduzetnika u djelatnosti skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom u razdoblju od 2010. do 2020. koja pokazuje postojani rast broja poduzetnika i prihoda, ali i pad broja zaposlenih. Broj poduzetnika je s 122 u tom razdoblju porastao na 145, a broj zaposlenih pao s 8663 na 8026.

“ Najviše poduzetnika u ovoj djelatnosti bilo je 2015. kada ih je bilo 152, a najmanje 2010. godine, kada ih je bilo 122. U istom razdoblju, najviše zaposlenih u spomenutoj djelatnosti bilo je 2013. godine – 10.109, kada se od društva Zagrebački Holding odvojilo društvo Vodoopskrba i odvodnja iz Zagreba s 1133 zaposlenih”, kažu u Fini.

U promatranom razdoblju ukupni prihodi porasli su za 16 POSTO, s 2,9 milijardi kuna u 2010. godini, na 3,4 milijarde kuna u 2020. godini.

Komentirajte prvi

New Report

Close