Udruga Hrvatski izvoznici, u srijedu u Westinu priređuje 16. konvenciju o temi “Hrvatski izvoznici, kako dalje?”.

Gleda li se statistika DZS-a o uvozu i izvozu Hrvatske na osnovu carinskih deklaracija, u 2019., koja nije bila kritična za razliku od 2020., izvezli smo 113 milijardi kn roba. Tek oko polovice tih roba industrijska je proizvodnja, ono što su hrvatska poduzeća proizvela za izvoz, a ostalo je, smatra predsjednik udruge izvoznika Darinko Bago, izvoz radi uvoza.

Jedno je kad iz Končara, Siemensa ili druge firme u Hrvatskoj izvezu proizvod da bi ga objedinili. Nešto moraju i kupiti jer ne mogu sve sami proizvesti. “Što može izvesti mikropoduzeće s nekoliko tisuća kuna temeljnog kapitala i 2-3 zaposlena koje u 2019. uopće nije imalo prometa, a u 2020. je prijavilo 30 milijuna kuna, od čega 98% u izvozu, dok podataka o uvozu nema? Nama u statistiku ulazi i izvoz koji to zapravo nije, automobili, banane…

Samo na zrcalni izvoz godišnje ide 15-17 milijardi. Hrvatska, primjerice, bilježi kako je u BiH izvezla neke robe za 2 milijarde kn, a BiH uvoz od 1,5 milijarde.

Troškovi transporta ne mogu prelaziti 5%, što znači da smo mi u BiH izvezli vlastite robe za 1,5 milijardi te 500 milijuna robe koju smo mi uvezli, a BiH je deklarirala njezino pravo porijeklo.

Želimo znati tko stvarno izvozi, a tko se krije pod izvozom i ostvaruje ekstra dobit. Država mora imati izvozne planove, projekcije, koje nisu bazirane na trgovini kupi-prodaj nego na proizvodnji, jer proizvodnja zapošljava”, izjavio je za Večernji list Bago.