Prošle godine Microsoft je najavio da će do 2030. godine postati ugljično negativan. “Ako ne ograničimo emisije, a temperature se nastave penjati”, priopćila je tvrtka na svom službenom blogu, “znanost nam govori da će rezultati biti katastrofalni”.

Microsoft zaslužuje pohvalu za javnu raspravu o klimatskoj krizi, transparentnost u pogledu vlastitih emisija stakleničkih plinova i barem neku vrstu plana za njihovo smanjenje.

Ali problem koji se često zanemaruje je u tome što je Microsoft jedan od deset najvećih korporativnih kupaca komercijalnih letova u SAD-u. Prije pandemije, u financijskoj godini 2019., samo poslovna putovanja tvrtke iznosila su 392.557 metričkih tona emisija stakleničkih plinova.

To je daleko više nego što moja cijela otočna zemlja u Oceaniji emitira za godinu dana. Tuvalu je poznat po svojoj ranjivosti na učinke klimatskih promjena. Ne doprinosimo gotovo nimalo globalnim emisijama stakleničkih plinova, ali njihove posljedice utječu na nas na mjesečnoj ili čak dnevnoj bazi.

Microsoftova visoka razina korporativnog zračnog prometa ne ostavlja dobar dojam za tvrtku koja puno govori o klimi i održivosti, posebno onoj koja doslovno ima vlastitu platformu za videokonferencije. Zasigurno napredna tehnološka tvrtka trebala bi prakticirati ono što zagovara, intenzivirati Microsoft Teams i manje letjeti.

Ali Microsoft nije netipična među tehnološkim tvrtkama. Pet od deset najvećih kupaca korporativnog zračnog prometa u SAD-u su tehnološke tvrtke: Amazon, IBM, Google, Apple i Microsoft. Ovi digitalni divovi, zajedno s velikim konzultantskim tvrtkama, također su među najboljim kupcima letova na globalnoj razini.

Najčešće lete poslovni ljudi

Iako se može očekivati da će veliki, rastući broj zaposlenika tih velikih tvrtki letjeti na mnoge sastanke, postoji mnogo još većih poslodavaca koji manje lete.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kompanije koji ističu tehnološke inovacije kao ključ za borbu protiv klimatskih promjena trebale bi biti dovoljno pametne da koriste videopozive, a ne da prevoze zaposlenike diljem planeta zrakoplovnim tvrtkama koje su prije pandemije trošile 7-8 milijuna barela nafte dnevno – više od Indije.

U svibnju prošle godine, rad u časopisu Nature Climate Change otkrio je da je stanka za zrakoplovstvo značila 10% smanjenja globalnih emisija tijekom zatvaranja uslijed pandemije Covida-19.

S obzirom na to da je samo 4% globalnog stanovništva otišlo na međunarodni let u 2018. godini te da polovica svih emisija iz zrakoplovstva dolazi od samo 1% globalne populacije, ovaj preveliki utjecaj pokazuje da je letenje privilegija. Mnogi, ako ne i većina, čestih letača su poslovni ljudi.

Microsoft, koji je toliko predan poslovnim putovanjima da ima vlastitu prioritetnu traku za prijavu u međunarodnoj zračnoj luci Seattle-Tacoma, nalazi se pri vrhu vrlo nejednake i iskrivljene globalne hijerarhije ugljika. Najbogatiji najviše zagađuju, dok oni koji emitiraju najmanje – pretežno socijalno ugroženi i stanovnici globalnog Juga, uključujući Pacifik – snose troškove.

Relativno bogati letači moraju prepoznati svoju odgovornost prema onima manje sretnima, koji zaslužuju živjeti bez straha od učinaka globalnog zatopljenja. Klimatski ugroženi ljudi žele zadržati svoje domove i identitet kao građani svoje zemlje, umjesto da budu prisiljeni migrirati negdje drugdje.

Ako briga za jednakost i klimatsku pravdu ne izliječi ovisnost Big Techa o korporativnim letovima, možda novac hoće. Dobit Amazona i drugih velikih tehnoloških tvrtki porasla je tijekom prošlogodišnjih zatvaranja gospodarstva, čak i kada su komercijalni letovi bili smanjeni na nulu dugi niz mjeseci.

Glavni financijski dužnosnici i računovođe stoga se sada pitaju ima li trošak poslovnih letova ikakvog smisla.

Zaposlenici mogu održati više sastanaka u jednom danu putem videokonferencija, a poslovni letači kažu da pauza u zračnom prometu ili nije utjecala na njihovu produktivnost ili ju je zapravo poboljšala.

Traže vodstvo od Microsofta

Bill Gates predvidio je da će se poslovna putovanja smanjiti za polovicu nakon pandemije. Ako je to polazna crta, što bi onda tvrtka doista predana hitnom djelovanju na području klimatskih promjena učinila?

S tim pitanjem na prvom mjestu, koalicija nevladinih udruga, aktivista i Microsoftovih kupaca nedavno je pokrenula JustUseTeams.com, pozivajući Microsoft na preuzimanje vodstva i da najavi da će trajno zadržati sve svoje smanjenje poslovnih letova za 2020. godinu.

Nakon što Microsoft pokaže vodstvo u ovom pitanju, kampanja će se proširiti na druge tehnološke tvrtke. Na putu prema nultoj neto stopi emisija, svaki korak koji promiče taj cilj, dok štedi tvrtki milijune dolara godišnje, treba smatrati lako dostupnim.

Tehnološke tvrtke tvrdit će da su ga pokušavale doseći, ali njihovi postupci nisu prikladni za klimatsku krizu s kojom se suočavamo.

Microsoft je, na primjer, dio inicijative za promicanje održivih goriva. Međutim, zrakoplovna industrija kontinuirano nije ispunila vlastite ciljeve za povećanje takvih goriva, koja i dalje čine manje od 0,1% u tom sektoru.

U međuvremenu, mnoge tehnološke tvrtke kupuju “kredite za ugljik” i tvrde da to briše ili “nadoknađuje” vlastite emisije iz letova. Ali ova tvrdnja gubi sav znanstveni kredibilitet. Nedavno istraživanje otkrilo je da se najpopularnija shema neutralizacije ugljika koju koriste zrakoplovne tvrtke temelji na manjkavom sustavu, u kojem se takozvani “fantomski krediti” često prodaju uz obećanje da će zaštititi šumska područja koja nikada nisu bila izložena riziku sječe.

U stvarnosti, ni zrakoplovne tvrtke niti njihovi najveći korporativni kupci nisu u mogućnosti tvrditi da su njihovi letovi “ugljično neutralni”.

Microsoft i druge velike tehnološke tvrtke stoga se moraju obvezati da će trajno ostati na svojim razinama leta za 2020. godinu. To je moguće, potrebno i pošteno. To također znači dobro poslovanje.

© Project Syndicate 2021.