Vraćanje poreza na dodanu vrijednost zdravstvu, stroža kontrola uplata doprinosa u zdravstveni sustav, suzbijanje svih oblika zapošljavanja na koje se ne uplaćuju doprinosi glavne su mjere financijske konsolidacije zdravstvenog sustava s kojima koalicija Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke planira izaći na predstojeće izbore. Glavna autorica Programa za kvalitetno zdravlje je prof. dr. Ana Stavljenić Rukavina, bivša ministrica zdravstva u Vladi Ivice Račana koja je dala ostavku nakon afere s Baxterovim dijalizatorima, što je odjeknulo kao moralan čin. Osim što je imala nesreću voditi Ministarstvo u trenutku kad se u tom resoru dogodila najveća tragedija koja je pomela 23 bubrežna bolesnika, Stavljenić-Rukavina i u struci i javnosti ostavila je dobar dojam, što je koaliciju HSS-HSLS motiviralo da je ponovno angažira. Stavljenić-Rukavina danas je liječnica u mirovini te predavač na Međunarodnom studiju menadžmenta u zdravstvu. Iako smatra da bi u svojim godinama nešto teže mogla podnijeti teret ministarske pozicije, bivša ministrica jasno vidi što bi još korisno mogla napraviti na Ksaveru.

Problem dugova u zdravstvu ponovno je aktualan, a dobavljači lijekova Ministarstvu Vladi daju još mjesec dana da riješi dospjela potraživanja koja se kontinuirano povećavaju. Kako to zaustaviti?
– Dugovi u zdravstvu nastaju jer se ne poštuju zakonske norme, odnosno stoga što se ne plaćaju doprinosi koji su temelj prihoda u fondu osnovnog zdravstvenog osiguranja. Zakona se ne drže ni poslodavci koji radnike drže na minimalcima, uplaćuju minimalne doprinose, ali ni država koja doprinose treba uplaćivati za sve one koji ne rade ili nisu u stanju raditi, kao ni za one koje je oslobodila plaćanja participacija. Onog trenutka kad se suzbije siva ekonomija i varanje države postane opća i javna sramota problem potraživanja u zdravstvu će se bitno smanjiti. O tome, međutim, danas nitko ne priča.

Mnogi ističu suprotno, da sami pacijenti trebaju puniti fond. Slažete li se stoga da treba povećati participacije?
– U fond obveznog zdravstvenog osiguranja uplaćuju svi zaposleni, a on se koristi solidarno. Mislim da ne treba povećati participacije. U trenutku kad bolesni čovjek treba zdravstvenu uslugu ona može bolesne i socijalno ugrožene odvratiti od pravodobnog liječenja, a to u konačnici povećava ukupne troškove liječenja. Poznato je iz mnogih zdravstvenih reformi da su one koje su se temeljile samo na restrikcijama završile bez pozitivnog pomaka. Naš se program temelji na postavci da je čovjek u središtu pažnje i stvaranju pretpostavki koje će ga maksimalno dugo zaštititi od bolesti, a kada mu treba zdravstvena skrb tada ona treba biti pravodobna, sveobuhvatna i kvalitetna.

Možete li pojasniti na koji način želite omogućiti povrat PDV-a zdravstvenom sustavu?
– Problem proizlazi iz toga što se javne zdravstvene ustanove s jedne strane tretiraju kao proračunski korisnici, a s druge kao poslovni subjekti. Tako na sve što nabavljaju uredno moraju plaćati PDV, dok se na njihove usluge porez na dodanu vrijednost ne naplaćuje. Problem se stoga može riješiti dvojako – ili ih treba osloboditi plaćanja PDV-a ili PDV uvesti na njihove usluge.

Kako sanirati već postojeće dugove?
– Iz proračunskih prihoda i poreza. Vlada prilikom rebalansa proračuna treba računati da postoje dugovi nastali temeljem zdravstvenih potreba građana, a o zdravlju građana ovisi gospodarstvo. Izostanak prevencije i nepravodobno liječenje, kao i loši radni uvjeti vode do povećanja bolovanja, što je izravan udarac na gospodarstvo. Zdravlje ljudi je nužno za gospodarski rast.

Socijaldemokratska partija u svom prijedlogu reforme sustava predviđa smanjivanje doprinosa za zdravstvo, što će dodatno smanjiti cijenu rada i povećati konkurentnost. Slažete li se s njima?
– Slažem se da doprinosi za zdravstvo izgledaju visoki kad se računaju kao postotak BDP-a, no kad se prevede na nominalnu vrijednost, to je još uvijek nizak iznos, upola manji nego u Sloveniji. Stoga je sad smanjivanje stope nerealno, no možemo ga zacrtati kao dugoročni cilj koji treba provesti kada se za to stvore uvjeti – prvenstveno stabilni uvjeti poslovanja u zdravstvu, veće zadovoljstvo bolesnika uvjetima i kvalitetom liječenja, te značajan porast plaća i povećanje broja zaposlenih.

Bolnice trebaju voditi menadžeri

Predajete na studiju menadžmenta u zdravstvu. Trebaju li bolnicama ravnati liječnici ili menadžeri?
– Možda je bolje pitanje trebaju li ravnatelji bolnica biti liječnici. Iako se mnogi moji kolege neće s tim složiti, smatram da nije važno da bolnice vode liječnici već je puno važnije da to budu osobe koje su osposobljene da budu dobri menadžeri. Ako su ujedno i liječnici, dobro, no to isto tako mogu biti i ekonomisti, pravnici ili ljudi neke druge struke. Argumentacija da jedino liječnik može imati sluha za netržišne momente u poslovanju, odnosno boljitak pacijenta pretpostaviti financijama, jednostavno, ne stoji. Uostalom, bolnicom upravlja tim, ne samo ravnatelj, i uvijek je to tim koji mora biti spreman boljitak bolesnika staviti ispred financijskih restrikcija.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu