Svježi kapital razvodnjava većinski udjel države u Jadroplovu

Autor: Jadranka Dozan , 22. srpanj 2021. u 22:01
Splitski brodar krenuo po svježi kapital, cilja na 50 milijuna kuna/Pixabay

Prikupljanjem novog kapitala fokus bi se prebacio na projekte pomlađivanja flote, i ‘zelene planove’ poput električnih brodova…

U splitskom Jadroplovu dokapitalizacija se najavljuje već godinama, a u više navrata ti su planovi bili i na dnevnom redu glavnih skupština. Dugogodišnji plan napokon se pretočio i u konkretan javni poziv investitorima za upis novih dionica.

Uprava splitskoga brodara jučer ga je objavila putem Zagrebačke burze. Investitorima se nude dva milijuna novih dionica.

Kako je minimalna cijena utvrđena na najmanje 25 kuna po dionici, rezultat cijele operacije za kompaniju bi, uz pretpostavku upisa svih ponuđenih dionica, trebalo biti barem 50 milijuna kuna svježeg kapitala, s tim da bi se zbog niže nominale dionica (10 kuna) temeljni kapital time povećao za 20 milijuna kuna.

Povećanje kapitala provest će se i ako interes pri upisu bude manji od maksimano utvrđene ponude dionica. Konkretno, donji prag uspješnosti za provedbu dokapa utvrđen je na upis milijun dionica odnosno prikupljenje najmanje 25 milijuna kuna. Sam proces namijenjen je tzv. kvalificiranim ulagateljima, što znači da nije nužna izrada i procedura odobrenja Prospekta.

No, to ujedno znači i razmjerno veće minimalne pojedinačne uloge. U konkretnom slučaju pristup upisu definiran je na najmanje milijun kuna uloga. Postupak službeno počinje od idućeg tjedna, a upis će trajati četiri tjedna, zaključno s 20. kolovozom. Iz kompanije su pak najavili da će uz javni poziv na mrežnim stranicama društva objaviti memorandum o ciljevima i uvjetima dokapitalizacije.

1,15

milijuna dionica ili 70% država posjeduje u Jadroplovu

U svakom slučaju, situacija na brodarskom tržištu danas je daleko bolja nego u većem dijelu proteklog desetljeća. U tom smislu tajming za dokapitalizaciju je pogodan, to prije što se u sagledavanju globalnih izgleda za ovu i iduću godinu računa na i dalje solidnu potražnju u tom biznisu.

Uz višegodišnje nepovoljno stanje vozarina za Jadroplov su protekle godine bile prilično teške, na rubu “opasnog življenja”, ali u međuvremenu je u okviru financijskog restrukturiranja kroz dogovore s kreditorima značajno smanjena razina duga, a krajem prošle godine provedeno je i smanjenje temeljnoga kapitala.

Sve u svemu, dokapitalizacijom bi se zaokružio proces restrukturiranja i fokus bi se prebacio na potrebno pomlađivanje flote, “zelene planove” poput projekta električnih brodova, kao i na optimalizaciju upravljanja imovinom koja, primjerice, uključuje i atraktivnu lokaciju upravne zgrade kompanije u samom centru Splita.

U Upravi Jadroplova na čelu s Branimirom Kovačićem javni su poziv za upis dionica popratili komentarom kako vjeruju da su pred društvom “mirna mora, jer ovaj proces kao finalni stadij restrukturirana predstavlja jezgru dugoročne stabilnosti, prosperiteta i razvoja tvrtke”.

Kovačić

‘Vjerujemo da su pred društvom ‘mirna mora’, dokap je finalni stadij restrukturiranja i predstavlja jezgru dugoročne stabilnosti i razvoja tvrtke’.

Provede li se dokapitalizacija u ciljanom broju dionica, to će za Jadroplov, među ostalim, biti i privatizacijski iskorak kojim će država sa sadašnjih 70 posto udjelom pasti na manjinski kontrolni paket. Trenutno je, naime, temeljni kapital kompanije podijeljen na nešto manje od 1,64 milijuna dionica, od čega je u vlasništvu države oko 1,15 milijuna dionica.

Kako nema naznaka da bi država sudjelovala u dokapitalizaciji, s novih dva milijuna dionica njezin bi se udjel sveo na 31,7 posto.

Burzovni igrači obično vole “manje države” u kompanijama, pogotovo u globalnim biznisima kakvo je brodarstvo.

U investicijskoj zajednici zanimljivim detaljem u Jadroplovovoj dokapitalizaciji smatraju i to što u nju provedbeno nisu uključeni investicijski bankari. Znači li to i da su određeni veći investitori već jasno signalizirali značajnu količinu upisa?

Glavni ciljevi

“Tijekom proteklih mjeseci imali smo nekoliko upita u vezi s privatizacijom Društva, međutim, u ovom trenutku nemamo s niti jednom zainteresiranom stranom postignut dogovor o strateškom partnerstvu ili bilo kakav drugi dogovor”, kaže čelnik Jadroplova Branimir Kovačić.

Ističe i kako su glavni ciljevi dokapitalizacije, koja dolazi provedenom restrukturiranju, “osiguranje svježeg kapitala za obnovu flote i razvoj novih projekata te, sukladno planu restrukturiranja, djelomična privatizacija Društva”. Kad je posrijedi stanje flote splitskog brodara, ona trenutačno broji pet brodova za prijevoz rasutih tereta, a prosječna im je starost oko 15 godina.

U cilju pomlađivanja u planu su dvije novogradnje, a zamjenom dvaju starih za nove brodove, računa se da će se prosjek starosti flote Jadroplova svesti na pet-šest godina. Usto, splitski brodar još zimus je najavio i planove vezane uz putničke brodove na električnu energiju, na tragu smjernica EU prema kojima se do 2050. treba osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova.

U vezi s tim planovima navodno se trenutačno u Njemačkoj već rade određena ispitivanja. Inače, javni poziv za dokapitalizaciju objavljen je temeljem odluke glavne skupštine Jadroplova iz studenoga pretprošle godine.

Skupština je tada, naime, dala ovlast Upravi da uz suglasnost Nadzornog odbora poveća temeljeni kapital do najviše 40,9 milijuna kuna izdavanjem novih dionica, kao i da odobri strateškom partneru da nove dionice stekne bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.

Na skupštini u lanjskom prosincu, pak, radi pokrića gubitaka donesena je odluka o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala s 81,8 na 16,4 milijuna kuna, svođenjem nominale dionice s 50 na 10 kuna.

Moguć poticaj s rezultatima

Konačno, NO Jadroplova je prije nešto više od mjesec dana ovlastio Upravu da poveća temeljni kapital izdavanjem novih dionica do ukupne nominalne vrijednosti od 20 milijuna kuna.

Na interes investitora tijekom trajanja upisa zacijelo će utjecati i skora objava polugodišnjih rezultata, koji bi s obzirom na stanje tržišta mogli biti poticajni.

Komentirajte prvi

New Report

Close