Ako je suditi prema najnovijem izvješću o globalnom indeksu startup ekosustava, Hrvatska posljednjih godina postaje sve bolja lokacija za osnivanje i poslovanje mladih tehnoloških tvrtki.

Prema ovogodišnjoj rang listi StartupBlinka, švicarske organizacije koja se smatra jednim od autoriteta u toj vrsti istraživanja, na rang listi 100 zemalja i 1000 gradova napredovali smo, doduše, znatno manje nego godinu prije.

Prema izvješću 2020., naime, Hrvatska je prema tom pokazatelju unaprjeđenja startup ekosustava napredovala za čak 11 mjesta, čime je zauzela 39. mjesto, a prema najnovijem rankingu se pomaknula za još dva mjesta, na 37.

Pritom je na popis tisuću globalno najatraktivnijih gradova za vođenje novih, inovativnih pothvata ušlo šest hrvatskih gradova. Uz Zagreb kao najbolje rangirani, tu su još Split, Rijeka, Zadar, Pula i Osijek. No, pritom je Zagreb ponešto izgubio na tempu zamaha u odnosu na konkurenciju – pao je na 178. mjesto, što je 63 mjesta slabije nago lani.

Nešto slabije pozicije nego godinu prije zauzeli su i Split i Zadar (590. i 812.) te Dubrovnik koji je ispao s liste prvih 1000. Istodobno, Pula, Osijek i Rijeka nameću se kao sve bolji mamci za startupe.

Pula je pak na krilima uspjeha hrvatskog jednoroga Infobipa, smještenog blizu Pule, skočila za čak 546 mjesta, čime je stigla nadomak 300. mjesta na listi, dok je Osijek s rubne pozicije top 1000 gradova napredovao za 142 mjesta, na 819. Analitičari StartupBlinka posebno apostrofiraju visoko 24. mjesto Hrvatske na prehrambenoj vertikali.

Doduše, ostaje i činjenica da, regionalno gledano, naš startup ekosustav ukupno još uvijek zaostaje za Bugarskom, koja u izvješću prednjači na području Balkana.

U izvješću se ipak ističe kako je Hrvatska jedan od najperspektivnijih startupa ekosustava u regiji, sa Zagrebom kao središtem pokretanja tih djelatnosti u Hrvatskoj i, kako kažu, jakom mrežom za podršku, s mnogo startup događaja i konferencija. S tim u vezi ističe se pozitivan utjecaj nekoliko gradskih organizacija posvećenih startup ekosustavu; u prvom redu Zicera i Huba Zagreb.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dok članstvo u EU olakšava širenje na druga europska tržišta i daljnji zamah startup scene, kao glavni izazovi s kojima se suočava njihov ekosustav navode se averzija prema riziku u privatnom sektoru te nedostatak investitora za mlade poduzetnike u ranim fazama rasta.

Pored toga, u StartupBlinku podsjećaju i na egzodus mladih nadarenih Hrvata koji sada mogu slobodno graditi startupe u ekosustavima drugih europskih država, no jednako tako naglašavaju se i primjeri uzbudljivih poticajnih startupa, od Infobipa i Rimac Automobila do Agrivija.

Da stvari sa startup ekosustavom u Hrvatskoj postepeno idu sve bolje, mišljenja je i Matija Žulj, izvršni direktor i osnivač prvog hrvatskog agrotehnološkog startupa Agrivi koji se u sedam godina prometnuo u sinonim digitalizacije poljoprivrede.

Pozitivni pomaci domaće startup scene, kaže, primarno su nošeni velikim uspjesima nekolicine projekata pokrenutih prije desetak ili više godina. Svaka vijest o globalnim iskoracima firmi poput Infobipa, Nanobita, Rimac Automobila, Mikroblinka, Infinuma, Five i ostalih pozitivno odjekuje i izvan granica, a poticajna je i za postojeće startupe u ranijim fazama razvoja.

Na tom tragu je, kaže Žulj, i skok koji su prema najnovijem izvješću o globalnom indeksu startup ekosustava zabilježili Pula i Osijek.

U slučaju Pule zamah se umnogome može pripisati uspjesima Infobipa, a skok Osijeka rezultat je sve većeg broja mladih IT tvrtki koje rade za inozemno tržište, za što je svojevrsni vjetar u leđa i asocijacija Osijek Software City, podsjeća čelnik Agrivija.

Najveći izazov

Izlaskom softverskih kompanija na svjetsko tržište ključno pitanje postaje ograničena količina talenata, kaže. Imajući to u vidu svakako je poželjno da se razvoj u većoj mjeri usmjerava na stvaranje vlastitih proizvoda umjesto pružanja usluga, koji iako je zahtjevniji u pogledu financiranja i pronalaženja uspjeha na tržištu, pruža priliku za kvalitetniju budućnost našeg ekosustava.

To je, prema svemu sudeći, i najveći izazov koji se danas nameće na domaćoj startup sceni. Prijelaz iz servisnog na proizvodni model odnosno razvoj vlastitih proizvoda nameću i tržišne okolnosti. Mnoge servisno orijentirane tvrtke došle su do točke kad je takav iskorak i pitanje (ne)dostupnosti kvalitetnih ljudi.

To je zapravo u velikoj mjeri priča o maržama, a onda i mogućnosti nagrađivanja koje su u servisnom modelu daleko veće ograničenje, reći će Davor Runje, čelnik CISEx-a, odnosno Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera. Proizvodni model, naime, omogućuje daleko veće marže i za udvostručenje prihoda nije potrebno dvostruko više ljudi.

Niz domaćih IT kompanija izraslih iz startupa u novije je vrijeme primilo milijunske investicije izvana. Već afirmirane kompanije nemaju zapravo problem s financiranjem, što su pokazali i kapitalni ulasci raznih inozemnih fondova.

Runje ističe kako je zapravo danas veći izazov kako mladim nadarenim ljudima koji trebaju početne financijske injekcije od 100-200 tisuća eura omogućiti financiranje poduzetničkog pothvata. Takvima za početak treba osigurati potporu “kod kuće”, jer vani još nemaju što pokazati. Poslovni anđeli pritom dobro dođu, ali potrebno je sustavnije pristup tom pitanju.

Model olakšica

Zbog toga su u CISEx-u, zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca, pokrenuli inicijativu za stvaranje zakonskog okvira koji bi u tom smislu bio poticaj. Na tu temu već se vode razgovori s nadležnim Vladinim tijelima, a računa se da bi to negdje s jeseni moglo rezultirati i konkretnim zakonskim prijedlogom.

To bi uključivalo prijedlog poreznih olakšica za privatne investitore u startupove po uzoru na propise kakve je Velika Britanija uvela 2012. godine. U tih osam godina Britanija je, primjerice, udesetostručila investicije u startupove i postala vodeća država u Europi po broju tzv. unicorna, pojašnjava čelnik CISEx-a.