Stopa nezaposlenosti ove bi godine mogla pasti na samo jedanaest posto, potaknuta sustavnim povećanjem broja zaposlenosti izazvanim rastom BDP-a od četiri do pet posto u posljednjih nekoliko godina, stoji u izvješću o perspektivama zemalja regije srednje i istočne Europe, koje su objavili analitičari UniCredita i Zagrebačke banke. No u srednjem roku veći problem od nezaposlenosti koja je strukturni problem postat će neefikasna ponuda radne snage. U nekim se djelatnostima taj problem već osjeća i Vlada će se uskoro naći pred odlukom o uspostavljanju stabilne imigracijske politike.

Izborna godina
Budući da se Vlada u izbornoj godini neće usuditi provesti nikakve znatnije fiskalne reforme, usporavanju rasta domaće potražnje trebale bi kumovati prije svega administrativne mjere Hrvatske narodne banke. Očekuje se kako će inflacija ostati na niskoj razini, a rast BDP-a usporit će se na 4,2 posto, najviše zbog smanjenja investicija, a daljnji dinamični rast izvoza hrvatsko gospodarstvo može zahvaliti ekonomskom rastu u EU i zemljama jugoistočne Europe. Zbog usporavanja rasta BDP-a i manjih investicija trebao bi se smanjiti i uvoz, čime bi se trebao stabilizirati i rast proračunskog deficita. Navedeno bi zajedno s činjenicama kako banke strane pozajmice sve više zamjenjuju dokapitalizacijama i Vlada refinancira vanjski dug na domaćem tržištu kapitala trebalo pomoći usporavanju rasta inozemnog duga. To bi još ove godine moglo doprinijeti promjenama u ponudi i potražnji na domaćem tržištu novca i posljedično dovesti do blagog rasta ključnih kamatnih stopa. Istovremeno će znatan ulazak stranog kapitala nastaviti aprecijacijski pritisak na kunu. Budući da se očekuje da će HNB nastaviti sa svojom politikom stabilnosti tečaja, kuna bi mogla blago ojačati u nominalnim veličinama i umjereno u realnim. No zbog bržeg rasta produktivnosti i umjerenijeg rasta nadnica aprecijacija neće utjecati na cjenovnu konkurentnost poduzeća. Najavljeno uvođenje nacionalnog minimalnog dohotka donekle bi moglo smanjiti fleksibilnost tržišta rada i ugroziti konkurentnost nekoliko kompanija u nekim sektorima. Visoko uvozno orijentirano gospodarstvo i dalje je velika ako ne i najveća prepreka ubrzavanju financijski održivog rasta, smatraju analitičari UniCredita. Samo znatna promjena ekonomske strukture internacionalizacijom proizvodnje izravnim stranim ulaganjima mogla bi omogućiti povećanje sadašnje razine održivog potencijalnog rasta od 4,3 posto, kako je procijenio MMF. No čini se kako za takvu radikalnu promjenu nema političke volje. Rast BDP-a, kako je već spomenuto, trebao bi usporiti na 4,2 posto zbog smanjenog rasta investicija (otprilike šest posto).

Manja potrošnja
Takvo usporavanje nije samo posljedica visoke baze od prošle godine i neizvjesnosti uoči izbora, te smanjene javne potrošnje i stanogradnje pod pritiskom fiskalnih ograničenja i očekivanog slabijeg rasta zajmova za stanogradnju. Na domaćem je tržištu dinamika inflacije najviše pod utjecajem volatilnosti cijena nafte i trenda rasta cijena u uslužnim djelatnostima, a kako je trenda pada cijena nafte usporen znatnim baznim efektom, inflacija bi se na godišnjoj razini ove godine mogla naći na 2,5 do tri posto. Sporiji rast domaće potražnje očekuje se zbog utjecaja monetarnih i fiskalnih politika, a izvoz bi trebao rasti relativno brže od uvoza. Vanjski dug trebao bi se zbog toga stabilizirati na oko 86 posto BDP-a.

Deficit ostaje na prošlogodišnjoj razini

Iako je najavljivano smanjenje proračunskog deficita za kraj ove godine, ako se u deficit uračuna povrat duga umirovljenika, on će ostati na prošlogodišnjoj razini od oko četiri posto. Iako je najavljivan relativno visok rast proračunskih prihoda, javna potrošnja i deficit ostat će relativno visoki zbog najavljivanog povećanja plaća državnih službenika, kao i zbog povećane potrošnje za socijalne transfere i visokih subvencija tvrtkama. Troškovi izborne godine postat će dugogodišnji fiskalni teret. U slučaju bilo kakvog većeg usporavanja rasta i, posljedično, nižih poreznih prihoda ugušeni će biti svi kasniji pokušaji fiskalne konsolidacije.