Statistički gledano bilježi se velika otpornost hrvatskih potrošača u pogledu mogućnosti za uredno podmirivanje svih računa, tako da brojke glede ulazaka u nove blokade onih koji nemaju novca na svojim računima generalno nisu loše, iako novi podaci za travanj ukazuju na izvjesne rizike zbog čega se u narednom razdoblju očekuje pravi test hoće li otpornost potrošača ostati obilježje trajnijeg karaktera. Prvo moguće upozorenje su Finini podaci koji pokazuju da su zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja 2021. u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirana 237.594 potrošača. Iako je to gotovo isto kao u ožujku, posrijedi je blagi porast od 2,6% u odnosu na prosinac 2020., drugim riječima posrijedi su novi problemi blokiranih koji uključuju u navedenom razdoblju daljnjih 6192 potrošača, jer  nemaju dovoljno novca na svojim računima za otplatu duga u cijelosti.

Ukupni dug blokiranih potrošača na kraju travnja iznosio je 17,2 milijarde kuna (glavnica), što je za 37,6 milijuna kuna (0,2%) manje u odnosu na ožujak 2021., no kako navodi Fina, to je 227,7 milijuna kuna (1,3%) više u odnosu na prosinac 2020.

Nakon isteka šestomjesečne mjere kojom je Vlada odgodila otplatu dugova fizičkih osoba prema vjerovnicima, 19. listopada 2020. nastavljeno je provođenje ovrha na novčanim sredstvima, i pola godine poslije ‘prolazno vrijeme’ još uvijek demantira katastrofična predviđanja ‘booma’ novih postupaka za prisilnu naplatu dugova. Istodobno statističku sliku na planu najnovijih kretanja, dok se još uvijek izražava trend postepenog, blagog smanjivanja ukupnog iznosa blokada, upotpunjuju travanjski podaci po kojima se pored navedenog porasta broja blokiranih potrošača, pokazuje i nešto lošija statistička slika stanja u poslovnom sektoru. Zasad je posrijedi isto vrlo blagi porast broja novih poslovnih subjekata koji su u proteklih mjesec dana ušli u ‘crveno’, kod čega je u slučaju izostanka rješenja za oko 16.000 zaposlenika kod ovih subjekata realna prijetnja gubitak posla i odlazak na burzu. Može se pretpostaviti da jedan dio ovih zaposlenika, ujedno moguće su to i osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, generira navedeni porast broja novih blokiranih potrošača.

U Fininom u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, zbog neizvršenih osnova za plaćanje na kraju travnja, evidentirana su 15.692 poslovna subjekta, što je za 229 ili 1,5% više u odnosu na ožujak, a 261 ili 1,7% više u odnosu na prosinac 2020. Primjerice, na kraju ožujka blokiranih je bilo 15.463 poslovnih subjekata koji su imali 15.919 zaposlenika. S druge strane, kako iz Fine navode, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u dijelu glavnice na kraju travnja bio je 4,7 milijardi kuna (plus kamate od 1,3 milijarde kuna), što je za 47,7 milijuna kuna (1,0%) manje u odnosu na ožujak 2021., a 186,1 milijun kuna (3,8%) manje u odnosu na prosinac 2020.

U referentnom razdoblju koje se računa od Vladinih mjera pomoći iz lipnja 2018., kada je blokiranih poslovnih subjekata bilo oko 23.000 s glavnicom duga u iznosu od cca 12 milijardi kuna,  uključujući i razdoblje prošlogodišnjih otežanih uvjeta poslovanja zbog izbijanja pandemije, u kontinuitetu se bilježilo smanjenje kod oba pokazatelja: broj blokiranih subjekata tako je smanjen za njih oko 7.300, te iznos iz neizvršenih osnova u djelu glavnice 7,3 milijarde kuna.