Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošloga je tjedna “zabio zadnji čavao u lijes” visokog učilišta koje je 75 godina pohađala tamošnja elita, uključujući i njega.

Elizejska palača priopćila je da će Državna škola za javnu upravu (Ena) biti zamijenjena novom “školom javnog upravljanja” koja će privući raznolikiji profil kandidata.

Promijenit će se i kurikulum, pa će polaznici slušati i kolegije o zaštiti okoliša i borbi protiv siromaštva.

Ukidanje Ene dio je šire reforme javne uprave pokrenute nakon rušilačkih prosvjeda “žutih prsluka” tijekom 2019. godine. U sklopu reforme vlada će ukinuti i sustav u kojem su diplomanti Ene dobivali prestižne državne funkcije temeljem uspjeha tijekom školovanja.

Umjesto toga dobivat će funkcije temeljem vještina i potreba sustava. Enu je osnovao 1945. Charles de Gaulle s ciljem školovanja predstavnika svih društvenih skupina za javnu upravu.

Tada je ustanovljena i dodjela funkcija temeljem uspjeha u školovanju, a ne obiteljske imovine i društvenih veza. No, tijekom godina Ena je postala škola za bogataše.

Dok je 50-ih iz viših društvenih slojeva dolazilo 45 posto polaznika, udjel danas iznosi 70 posto. U većini velikih francuskih kompanija na čelu su diplomanti Ene, poput šefa telekoma Orange, banke Société Générale i trgovačkog lanca Carrefour.

Ena je dala i četiri od sedam predsjednika od 1958. godine. K tome, pet od zadnjih 10 premijera pohađali su Enu. Škola na dvogodišnji studij prima godišnje samo 100 polaznika, od čega su 80 Francuzi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Macronova najava još prije dvije godine da će ukinuti tu obrazovnu instituciju šokirala je francusko visoko društvo i podijelila javnost. Jedni su tu odluku tumačili kao zakašnjelu mjeru smanjenja društvene nejednakosti dok je za druge bila cinična gesta popuštanja populistima.

Politolog Luc Rouban koji se bavi Enom i njezinom poviješću kaže za Financial Times da je njezinim ukidanjem Macron poslao političku poruku.

“On želi pokazati da provodi reforme koje će učiniti Francusku meritokratskijom državom kao što je i obećao kada je izabran 2017. godine”, ističe Rouban.