Europska investicijska banka (EIB) provela je istragu zbog dionice autoceste Banja Luka – Doboj, te o svemu treba podnijeti izvješće. To je potvrđeno za Radio Slobodna Europa (RSE) iz JP Autoputevi Republike Srpske, kompanije koja je gradila autocestu na toj dionici, dugačku 35 kilometara i vrijednu 207 milijuna eura, što je financirao EIB.

Povod za istragu i medijaciju je prijava stanovnika mjesta Hrvaćani koji tvrde da je autocesta podijelila to naselje u blizini Prnjavora na dva dijela.

Međutim, Autoputevi RS odbacuju tvrdnje mještana i ističu kako je autocesta Banja Luka – Doboj građena u skladu s “prethodno urađenom studijsko-planskom dokumentacijom i glavnim projektom”. Tvrde da su o tome, na javnim raspravama, upoznati i mještani općina kroz koje ta prometnica prolazi.

“JP Autoputevi RS uvažavalo je sve argumentirane primjedbe zainteresiranih strana i uočene nedostatke otklanjali smo u zakonom utvrđenim rokovima.

Međutim, dogovor s grupom mještana Hrvaćana u nekoliko navrata je sabotiran, zlonamjerno i neistinito interpretiran s njihove strane i nećemo više ulaziti u polemiku s njima“, navodi se iz JP Autoputevi RS.

Uvijek trebaju čizme

S druge strane, stanovnici Hrvaćana tvrde da je jedna okrugla betonska cijev, čiji otvor ne prelazi prosječnu visinu desetogodišnjeg djeteta, već tri godine jedini put kojim se služe. Cijev je namijenjena odvodnji vode na dionici autoceste.

Stanovnici navode da su im kuće razdvojene od imanja, ambulante, autobusne postaje i crkve, te da je cijev postala put koji spaja. Jedan od najstarijih mještana Hrvaćana, Vasilj Rebaček (82), kaže kako se sa štapom u ruci kroz cijev provlači gotovo svakodnevno.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Idem do Hrvaćana po lijekove, trgovina nam je u Hrvaćanima i moram se ovuda provlačiti”, kaže Rebaček, objašnjavajući da je najbliži nadvožnjak, udaljen nekoliko kilometara.

Nenad Petković iz Hrvaćana kaže da je i on prisiljen prolaziti kroz cijev koja je predviđena za prikupljanje oborinske vode. Do betonskog okruglog prolaza dolazi se uskom stazom i spušta nekoliko metara do samog ulaza. Na ulazu u cijev najčešće se nalazi voda zaostala od prethodne kiše. Bez čizama se, kaže Petković, može proći jedino u ljetnim mjesecima.

Mještani Hrvaćana, naselja koje prema popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, broji nešto više od 400 stanovnika, podnijeli su prijavu Europskoj investicionoj banci, tvrdeći da je kompanija Integral inženjering za JP Autoputevi RS gradila objekte na autocesti ne držeći se projekta i regulacijskih planova. Kako dodaju stanovnici Hrvaćana, promijenjen je i tok rijeke Crkvene.

“Ova vodenica je mljela žito za pet i više sela, bila je jedina do laktaške općine, a sada nema više ništa. Otkad je izgrađena autocesta tu je baruština, smrdi, ne može se živjeti“, kaže Slavoljub Bundalo, koji je vodenicu naslijedio od oca.

Kaže kako mu je autocesta onemogućila život u Hrvaćanima jer s jedne strane, uz autocestu mu je kuća, a zemlja s druge strane prometnice. Svakodnevna briga mu je kako prebaciti 80 ovaca na drugu stranu autoceste, jer nema nadvožnjaka.

Najavljuju nove tužbe

“Ja sada moram voditi ovce tri kilometra, to je nemoguće. Dolazio je neki stručnjak iz Prnjavora, vidio je moj kamiončić i kaže – što ne natovariš ovce na kamion, pa voziš. A ja pitam tko će pohvatati 80 ovaca. Morao bih svaki dan za to platiti dva, tri mladića, da ukrcaju ovce kod kuće, pa iskrcaju na livadu, pa tamo ukrcaju navečer, pa iskrcaju kod mene kući“, žali se Bundalo.

Stanovnici Hrvaćana kažu da neće odustati od zahtjeva da im se naselje poveže na adekvatan način. O svemu su upoznali i diplomate Europske unije u BiH koji su ih posjećivali, te predstavnike Europske investicijske banke. Ako se ne riješe njihovi problem najavljuju nove tužbe.

Također, Ratko Mihajlović, vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena petlja, poslao je prijavu Europskoj investicijskoj banci u kojoj navodi da mu nije isplaćena izvlaštena zemlja, te da mu je trasa autoceste uništila mogućnost da se bavi poljoprivredom od koje je živio.

“Moj najveći problem je što je trasa autoceste podijelila i uništila moje imanje, te se kao registrirani poljoprivredni proizvođač više ne mogu baviti svojom osnovnom djelatnošću, pa moram ugasiti posao“, piše Mihajlović. Autocesta Banja Luka – Doboj dugačka je 72 kilometra.

U cijelosti je otvorena početkom listopada 2018. godine, a ukupni troškovi izgradnje iznosili su 400 milijuna eura. Posljednja je završena dionica u dužini od oko 35 kilometara, čiji sporni dio prolazi i kroz naselje Hrvaćani. Prva dionica, od Doboja do Prnjavora, otvorena je u rujnu 2016. godine.