Potres zaustavio gradske službe, ali i dio planiranih investicija

Autor: Suzana Varošanec , 13. siječanj 2021. u 13:30
Mesna industrija Gavrilović prije potresa planirala je ulaganja/N. Čutuk/PIXSELL

Neophodno je da gradske službe što prije započnu s redovnim radom ili da se dio posla prebaci na nadležno Ministarstvo, poručuju iz Gavrilovića.

Mesna industrija Gavrilović, iako i sama trpi desetke milijuna kuna ‘teške’ materijalne štete u potresu, lokomotiva je daljnjeg razvoja petrinjskog kraja, čemu služe njihovi veliki investicijski planovi od kojih, tvrde, ni u ovim izvanrednim prilikama prirodne katastrofe koja je pogodila središnju Hrvatsku – ne odustaju.

Kao jedna od 840 oštećenih kompanija u cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji, ujedno najveći poslodavac u Petriniji koji u tamošnjoj tvornici zapošljava 463 djelatnika od ukupno njih 535, paralelno s aktualnim pokretanjem proizvodnje na čemu intenzivno rade, tako postaje predvodnikom pozitivnim procesa i po nastavku aktivnosti na investicijama u svoje proizvodne pogone.

Riječ je o ulaganjima koja se kreću u vrijednosti od pedesetak milijuna kuna – usko su vezana uz modernizaciju strojnog parka, te povećanje kapaciteta skladišnih i proizvodnih pogona, no kako se čini, trenutačno lokalno stanje Gavriloviću ne idu na ruku, zbog čega iz ove kompanije zazivaju državu da im na tom planu priskoči u pomoć.

“S obzirom na to da ovi radovi u određenom dijelu zahtijevaju izdavanje nužnih dozvola, neophodno je da gradske stručne službe što prije započnu s redovnim radom ili da se ovaj dio posla prebaci na nadležno Ministarstvo, kako bi se moglo nastaviti s realizacijom planiranih projekata”, navodi direktor Mesne industrije Gavrilović Mario Zbiljski, jedan od najbližih suradnika vlasnika Gavrilovića, Georga Gavrilovića.

U ovom trenutku u Gavriloviću još uvijek utvrđuju razmjere nastale štete, no prema preliminarnim brojkama, radi se o desecima milijuna kuna štete.

Idžojtić

I rezerviranja za troškove s obilježjima tekućeg i investicijskog održavanja dugotrajne imovine – na otklanjanju šteta na imovini, bi im trebalo priznati za 2020.

Njihovi su objekti prošli provjeru nadležnih statičara te su označeni kao Uporabljivi, no svakako zahtijevaju, navode, provođenje sanacija šteta uzrokovanih potresom. S obzirom na prirodu posla kojim se ovaj veliki izvoznik bavi, osim građevinskih šteta, utvrđuju i štete nastale na strojevima, cjevovodima, proizvodima, sirovinama i ostalom.

U razdoblju nakon 29. prosinca 2020. pa do danas, u proizvodnom pogonu obavljaju se svi nužni radovi koji primarno uključuju čišćenje, provjere sustava, otklanjanje nastalih šteta te pripremu pogona proizvodnje za daljnji rad.

“Naša je procjena da ćemo uspostaviti proizvodnju u iduća dva tjedna, no jedan od osnovnih preduvjeta za naš rad je dobivanje zdravstveno ispravne vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, a za što još uvijek nemamo službenu potvrdu. Svakodnevno u firmi radi više od 150 radnika, dok su ostali na korištenju slobodnih dana zbog elementarne nepogode ili na korištenju godišnjih odmora”, navode iz Uprave.

Dio ključnih potreba ovog poduzetnika u narednom razdoblju izražavaju i kroz prijedloge po njima potrebnih poreznih poticaja. Smatraju, naime, da bi za gospodarstvenike koji su u vrijeme potresla tamo poslovali bilo potrebno uvesti porezne olakšice, odnosno konkretnije predlažu čini se tri nesporne intervencije u porezni sustav.

Prvi je prijedlog sniženja stopa poreza na dobit za društva koja obavljaju djelatnost i zapošljavaju djelatnike na područjima gdje je proglašena prirodna katastrofa , kažu u Upravi, minimalno 5 do 10 godina.

Zatim, za poslovnu godinu 2020., predlažu već kod prijave poreza na dobit za tu godinu, da se dozvoli društvima koja posluju na navedenome području da se na teret porezno priznatih troškova izvrše vrijednosna usklađenja, unatoč činjenici što navedeni gubici nisu realizirani u 2020.

Konkretna računica

Također već kod prijave poreza na dobit za 2020. predlažu da se istima dozvoli da na teret porezno priznatih troškova rezerviraju troškove otklanjanja (popravke) na dugotrajnoj imovini društva (nekretnine, postrojenja i oprema). Za navedenu procjenu štete i troškove otklanjanja društvo bi moralo priložiti procjene ovlaštenih osoba za isto, pojašnjavaju iz Gavrilovića.

840

kompanija nalazi se u u cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji, a među njima je najveća Gavrilović

Kako obnova koja slijedi treba donijeti razvoj i tako biti odgovor na glavnu prijetnju koja se tiče demografske devastacije prostora – ključnim se pokazuje interes lokalnog stanovništva za daljnjim životom na toj lokaciji, što znači zapošljavanje i radna mjesta, prijedlozi ovog velikog poslodavca su dobrodošli.

To je mišljenje poreznog savjetnika Ivana Idžojtića koji u odnosu na prijedloge Gavrilovića za 2020. kaže da bi svim poduzetnicima koji su obveznici poreza na dobit, a obavljaju djelatnost na potresom pogođenom području,   iznimno u svrhe poreza na dobit za 2020. trebalo priznati sve rashode od umanjenja imovine, kako kratkotrajne, takoi dugotrajne, znači od zaliha do nekretnina, opreme i strojeva.

“Rezerviranja za troškove koji imaju obilježje tekućeg i investicijskog održavanja dugotrajne imovine – na otklanjanju šteta nastalih na imovini, isto bi im trebalo priznati za 2020. Također, za buduća ulaganja u takvu oštećenu imovinu potrebno je da im se u svrhu poreza na dobit prizna 100% amortizacija u budućim razdobljima”, kaže Idžojtić.

Mjere biti pravovremene

Predstavnici HGK-a koji su prvi bili na terenu kod pogođenih poduzetnika ističu da su gotovo svi oni pogođeni devastacijom. Velikom broju njih su proizvodni pogoni, zalihe i prodajna mjesta uništeni, navode, a oni koji su bili donekle pošteđeni trenutno sve svoje kapacitete usmjeravaju na sanaciju štete i pomoć sugrađanima jer je jako teško organizirati bilo kakvu proizvodnju dok su vam radnici bez krova nad glavom. Stoga obnova gospodarskih objekata mora ići paralelno s obnovom stambenih, poručuju iz HGK-a.

Prema Komori, gospodarska devastacija može se i mora spriječiti pravovremenim mjerama, dio kojih su i sami predložili Vladi. To uključuje poseban porezni tretman za tamošnje gospodarske subjekte, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove te deblokadu računa   subjekata koji su uredno poslovali do 1. ožujka 2020.

Krajeve pogođene potresom, tvrde, čeka ogroman posao oko obnove, građevinske tvrtke će imati posla godinama, a tu vide i priliku za zapošljavanje domaćeg stanovništva. Naime, mnogi od proizvođača montažnih objekata mogu izmjestiti svoje pogone na teren i tako zaposliti veliki broj lokalnih radnika, navode iz Komore.

“Brza edukacija i zapošljavanje na poslu sanacije štete u rodnom kraju može pomoći da se zadrži veliki broj ljudi i tako spriječiti propadanje tamošnjeg gospodarstva dok se tvrtke koje inače zapošljavaju glavninu radne snage ne osove na noge”.

Komentirajte prvi

New Report

Close