Društvena odgovornost nije samo slovo na papiru, već područje konkretne primjene. Da je to tako dokazuje i Poslovni dnevnik koji već šestu godinu za redom zajedno s Večernjim listom provodi projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj.

Kroz ovaj projekt prošli su nevjerojatni mladi ljudi kao što je Ivan Mrvoš, a kvaliteta projekata se s godinama ne mijenja, već baš suprotno, mladi ljudi pokazuju sve veću želju da njihovi projekti budu input gospodarskog razvoja Hrvatske. Ove godine mladi su se natjecali u tri kategorije, a to su Financijaš, Inovativna Hrvatska i Izvorno hrvatsko.

‘’Prošlo je šest godina, a na našu adresu godišnje pristigne oko 200 projekata koje su raspisali naši vrijedni studenti. To je negdje oko 1200 projekata do sada, ali onih projekata koji su pokazatelj da živimo u državi koja ima vrijedne, pametne i obrazovane ljude kojima se prilika mora pružiti. Mi mladost moramo zadržati u Hrvatskoj, ne zbog nekog patriotizma, već zato što znamo da mladima nigdje neće biti bolje.

To je poruka koju Poslovni dnevnik i Večernji list pokušavaju poslati već 6 godina, a ovi mladi ljudi nam ulijevaju novu dozu optimizma. Oni raspisuju projekte kojih se ne bi posramio ni ozbiljniji poslodavac’’, rekao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Prvi koraci

Iako je ova godina po mnogočemu bila izazovna, realizacija ovog projekta ni u jednom trenutku nije postala upitna. Mlade se mora stimulirati na korištenje vlastita potencijala, a ovo im je prilika da prvi put pokažu što oni to zapravo znaju.

‘’Godina je pri kraju s jednim divnim društveno odgovornim projektom kojeg je prije šest godina pokrenuo Poslovni dnevnik, a kasnije mu se u tome pridružio i Večernji list. Dok se svi kojekakvim narodnim poslovicama kunu u mlade, mi smo pokazali da tako i mislimo te ovim projektom dajemo priliku mladim ljudima koji žele nešto napraviti u poslovnom svijetu da iskorače prvi put’’, rekao je član uprave Večernjeg lista Renato Ivanuš.

Mlade je potrebno osluškivati, a samo osluškivanjem njihovih potreba i davanjem prostora za njihov rast možemo ih i zadržati u Hrvatskoj. Ispred Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade obratila se državna tajnica Željka Josić, a kako napominje, mladi su osnova našeg gospodarskog razvoja i osnova intelektualna i produktivna vrijednost naše države.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

‘’Studenti su ovdje pokazali koliko vrijede i kako se obrazovanje zaista isplati. Ovo nam otvara vrata u novu budućnost, tako da shvaćamo kako potrebe mladih ljudi moramo kontinuirano osluškivati. Mi smo mladi ured i otvorili smo vrata prema mladima, slušamo njihove potrebe kako bi stvorili pozitivno okruženje za njih i kako bi oni svoje znanje ostavili ovdje. Doista, ne mora biti nužno loše ako odu van i provedu određene godine izvan Hrvatske te se sa znanjem usvojenim izvan granica države vrate u Hrvatsku.

To znači da su mladi ljudi prepoznali Hrvatsku kao mjesto u koje se treba vratiti’’, dodala je Josić. Kategorija Financijaš ove godine ušla je u drugu generaciju, a cilj joj stvoriti neki novi pristup financijskoj pismenosti. Na ovogodišnjem predstavljanju našla su se tri projekta, a to su Cruffin, Pametni investitor, i Keks Pay +.

Ocjenjivački sud koji je odlučio o najboljem u kategoriji Financijaš činili su Slaven Bošnjak, član Uprave AZ FOND-a, Marko Emer, predsjednik Uprave servisa Moj-eRačun, Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze i Gordana Soldo, savjetnica Uprave FINE. Iako žiriju nije bilo lako odlučiti, pobjednička ideja ove generacije bila je ona Filipa Jukića i Dine Šarlije naziva Pametni investitor. Oni su oformili interdisciplinaran tim, a spoj znanja ekonomije i matematike njihova je tajna uspjeha.

‘’Kada investitor sastavlja svoj portfolio od različitih dionica, tako može utjecati na smanjenje standardne devijacije i povećanje ukupnog prinosa. Ja sam to primijenio na svoja ulaganja, ali sam primijetio da je riječ o dugačkom procesu. S kolegom Dinom Šarlijom došao sam na ideju da bi trebalo napraviti program. Napravili smo ga i predstavili kolegama koji se ne bave investiranjem na tržištu te smo tako vidjeli da je čak i njima to osvijestilo činjenicu da ulaganje u dionice nije rizično koliko je to prezentirano u javnosti.

Također su se tako odlučili i na dodatno učenje o tim financijskim pojmovima, što im je pomoglo i kod učenja o financijskoj pismenosti. Također, program je namijenjen i već iskusnim investitorima koji žele povećati učinkovitost svog portfelja’’, rekao nam je student Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Filip Jukić.

‘’Mlade ja važno poticati na učenje o financijama, a smatram da podrška ovakvim projektima mladima pruža mogućnost da već kao studenti steknu neke navike koje će im koristiti kasnije u realnom životu i stvarnim poslovnim situacijama. Ono ništa manje bitno je što i sudjelovanjem u ovakvim projektima mlade možemo motivirati da ostanu u Hrvatskoj.

Sudjelovanje u ovakvim projektima za studente je iznimno korisno, omogućuje im odmak od uobičajene rutine predavanja i ispita. Ovo mladima daje mogućnost da se oprobaju u nešto drugačijim situacijama i dobiju povratnu informaciju od ljudi koji već jesu u stvarnom poslovnom svijetu’’, rekao je član Uprave AZ Mirovinskih fondova Slaven Bošnjak.

Financijsku pismenost bez daljnjega moramo oplemenjivati, a u jednom trenutku kada će mladi iz studentskih cipela prijeći u one stvarnog poslovnog svijeta, znanja o financijskoj pismenosti postat će im neophodna. Upravo novi pristupi financijama oni su koji nam mogu olakšati učenje i otkloniti neke naše nesigurnosti.

Out of the box

‘’Pobjednički projekt je u obzir uzeo slabiju financijsku pismenost i na koji način se ta financijska pismenost pomoću ovakvih rješenja može podići na određenu razinu koja će nam biti prihvatljiva i pomoći u daljnjem razvoju. Mladi su najveći kreatori vrijednosti, zato što oni to gledaju iz domene korisničkog iskustva, a to je ono što je danas u trendu i što se treba uzimati u obzir. Time potiču tržište da rješenja grade sukladno korisničkim iskustvima’’, rekla je savjetnica Uprave FINE Gordana Soldo.

Ovogodišnji projekti pokazali su istančanu razinu zrelosti, ali i ono što se zove razmišljati izvan nametnutih okvira. Neopterećeni prijašnjim iskustvima, mladi su predstavili nove ideje. One ideje koje bi i oni htjeli vidjeti na tržištu. ‘’Mladi danas razmišljaju ‘out of the box’, za razliku od onih koji već jesu na financijskom tržištu.

Samo netko tko razmišlja izvan kutije može donijeti neka inovativna rješenja, a ako uzmemo u kontekst i da je riječ o mladim ljudima koji nisu opterećeni prijašnjim iskustvima, onda možemo reći da su kreatori nekog novog sustava razmišljanja’’, istaknuo je predsjednik Uprave servisa Moj-eRačun Marko Emer. Razmišljanje o potrošačkoj kulturi je bitna okosnica društvenog razvoja pa taj koncept ni ovdje ne smijemo isključiti.

‘’Zrelost projektnih prijedloga mladih je nevjerojatna i lijepo je vidjeti da oni kroz svoje učenje dobivaju ideje. To su ideje potkovane znanjem s fakulteta, a daju pogled na ideje i s aspekta mladih. Mladi će u idućem razdoblju početi zarađivati i postati najveći potrošači, stoga su njihove ideje hvale vrijedne’’, dodala je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.

˝Radovi finalista u kategoriji Inovativna Hrvatska bili prilično ujednačeni, a studenti su imali dobro pripremljene prezentacije. U razradi ideja osjeti se da nemaju potrebno iskustvo, pa su pogotovo projekcije troškova malo naivne. Bilo je dosta teško odlučiti se za pobjednika, stvarno smo diskutirali i prevagnula je činjenica što je pobjednički rad spaja potrebe poljoprivrednika sa novim tehnologijama i zelenim, održivim pristupom. Meni osobno se sviđa što je studentica svoju ideju gradila na dva postojeća proizvoda (električni bicikl i traktor)  koje je spojila u novi, i to vrlo praktičan. Složili smo se kao žiri da bi se ova ideja stvarno mogla razviti u dobar modularni proizvod raznih veličina, koji bi služio za razne potrebe, od obrađivanja strmih polja za male poljoprivrednike, pa do sabiranja otpada u gradovima uskih ulica˝, kaže Sanja Rocco, dizajnerica, te profesorica na Katedri za marketing i Katedri za kulturni menadžment Poslovnog veleučilišta Zagreb.

U sklopu projektnog zadatka Inovativna Hrvatska od studenata se očekivalo da studenti prezentiraju inovativne ideje koje će biti korisne pojedincima ili tvrtkama te time doprinijeti dodatnom razvoju Hrvatske i ojačati njezin status na polju inovativnosti u svijetu, ali i ideje koje se odnose na mogućnosti jačeg poticanja inovativnosti među mladima.

Ocjenjivački sud koji je odlučio o najboljem u kategoriji Inovativna Hrvatska činili su Goran Augustinović, direktor Upravljanja odnosa s kupcima INA Industrije nafte, Antonio Buničić, softverski inženjer u tvrtki Atron, Mate Knezović, operativni direktor tvrtke Agrivi, Sanja Rocco, voditeljica Katedre za menadžment i produkciju u kulturi Poslovnog veleučilišta Zagreb te Ivana Udovičić, načelnica Sektora za demografski razvoj Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Prvi se predstavio Fran Masnjak, student treće godine Kineziološkog fakulteta s projektom Led kontroler, zatim Ana Lerotić, studentica treće godine Ekonomskog fakulteta s projektom Meliorem, hibridne tačke te Filip Matić i Ilona Marić, studenti treće godine Ekonomskog fakulteta s projektom Smartpod. Žiri je osvojila druga ideja tako da je pobjednica kategorije Inovativna Hrvatska Ana Lerotić i projekt Meliorem, hibridne tačke.

‘’Na ideju s kojom sam pobijedila potaknulo me to da treba razmišljati izvan okvira. Smatram da proizvodima koji već postoje treba tražiti prostor gdje se mogu optimizirati, a sve kako bi se stvorio kvalitetniji proizvod. Glavni cilj pritom ne bi trebao biti samo profit te bismo u obzir trebali uzimati i ekološku osviještenost i glavne problematike današnjeg vremena. S obzirom na to da znamo kako u Hrvatskoj, upravo na tragu mog projekta, postoji jedan od najvećih proizvođača hibridnih vozila koji je upravo i počeo u Hrvatskoj, smatram da budućnosti ovdje sigurno ima.

Potreban je dobar sustav i poticaj društva kako bi se ta ideja mogla i ostvariti’’, objašnjava Ana Lerotić, studentica treće godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iskrene čestitke svim natjecateljima na želji da žive, stvaraju i rade u Hrvatskoj te na odvažnosti da svoje ideje predstave i realiziraju upravo u svojoj zemlji uputila je Ivana Udovičić, načelnica Sektora za demografski razvoj Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

˝S osobitim sam zadovoljstvom po drugi puta sudjelovala u ocjenjivanju studentskih projekta. Ove godine bila sam članica žirija za ocjenjivanje projekata u vrlo izazovnoj kategoriji – Inovativna Hrvatska u kojoj su predstavljeni hrabri i ambiciozni projekti te je bilo doista teško odabrati pobjednika. Projekti su usmjereni na nove tehnologije, digitalizaciju i zaštitu okoliša što je globalni trend, a prevagnula je svakako originalnost, sjajna prezentacija i potencijal da se projekt realizira.

Uz platformu koju Večernji list i Poslovni dnevnik osiguravaju kroz ovaj projekt, potencijal ne samo projekata, već i mladih natjecatelja je izniman, a nagrađivanjem izvrsnosti svakako se potiče lakše uključivanje mladih u sustav nacionalne ekonomije.

Središnji državni ured za demografiju i mlade kao pokrovitelj projekta, doista može pohvaliti, prije svega Večernji list i Poslovni dnevnik, na inicijativi i stavljanju u fokus važnost ostanka mladih, obrazovanih ljudi u Hrvatskoj te poduprijeti i u narednim godinama projekt koji osigurava vidljivost i nagrađuje snagu Hrvatske – mlade˝, poručuje Udovičić.

Antonio Buničić, softverski inženjer iz tvrtke Atron i jedan od članova žirija objašnjava kako je pred nama budućnost koju će zasigurno obilježiti inovativnost i sve veća upotreba tehnologije. ‘’Najinovativnije ideje najčešće uključuju tehnologiju, treba razmišljati u tom smjeru jer je budućnost jako prožeta tehnologijom. Poanta inovativnosti je upravo traženje novih načina korištenja tehnologije u svakodnevnom životu’’, smatra Bunčić.

˝Bilo je teško donijeti odluku svaka čast svim studentima, posebice onima koji su se upustili z tehnološke zadatke i inovacije iako nisu s fakulteta tog tipa. Studentica koja je pobijedila imala je sve odgovore na naša pitanja, detaljno razrađenu ideju, i odlučile su nijanse.

Moja poruka svim studentima nakon svega što smo danas vidjeli je da nastave biti hrabri i ustraju na svojim idejama˝, istaknuo je Mate Knezović, operativni direktor tvrtke Agrivi. Da kandidate treba pohvaliti za ideju u hrabrost složio se i Goran Augustinović, direktor Upravljanja odnosa s kupcima INA Industrije nafte.

˝Gusto je bilo, ali na kraju smo uzimali u obzir sve, od razrade, prezentacije, sveukupnog dojma do potencijala te ideje. Ovo je tek mali korak u nizu koji je potreban da te ideje u potpunosti zažive, ali pobjednička ideja je primjenjiva, a i prezentirana je vrlo uvjerljivo.

Svi studenti koje smo danas slušali pokazali su da usvajaju znanja i poručio bih im da i dalje nastave na brušenju vještina i znanja jer će tako lakše ostvariti svoj puni potencijal. Na kraju dana sve ovisi o nama samima, okolina može olakšavati, ali hoćete li uspjeti ipak je na vama˝, poručuje Augustinović.

Društvena odgovornost

U okviru kategorije Izvorno hrvatsko natjecatelji su trebali osmisliti na koji će način plasirati postojeći hrvatski proizvod, istaknuti njegove kvalitete svojom kreativnošću i idejama ili pak jednostavno osmisliti potpuno nov proizvod i strategiju za njegov što bolji uspjeh na domaćem i inozemnim tržištima.

Ocjenjivački sud za ovu kategoriju bili su Vanja Bartolec, direktor marketinga tvrtke Badel 1862, Iva Kirinić Silov, voditeljica odnosa s javnošću tvrtke Plinacro, Goran Oblaković, prodekan preddiplomskih studija na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i Aleksandar Saša Pavičević, direktor Sektora pripreme i razvoja igara Hrvatske Lutrije. Nagradu, točnije MBA program ZŠEM-a dobila je Maja Krištafor i projekt Sve će biti dobro.

Prva se žiriju predstavila Maja Krištafor, studentica Poslovnog veleučilišta Zagreb svoj je projekt počela pisati na fakultetu uz podršku mentorice Dijane Vuković, a danas je studentica 1. godine diplomskog studija Upravljanje odnosa s javnošću na Visokoj školi Edward Bernays.

˝U današnje vrijeme psihološka pomoć je ključna, i ovaj projekt upravo u tom smjeru i djeluje. U našu kutiju koja je jedinstvenog dizajna i misli na okoliš napišete sve što vas muči i brige zakopate. Ambalaža se u zemlji otapa i pritom ne šteti okolišu jer je biorazgradiva, a na kraju iz nje dobijete i biljku jer kutija sadrži i sjeme određenog ljekovitog bilja.

Ovaj projekt ima društveno odgovornu komponentu jer smatram da svi mi kao stručnjaci u svom području imamo odgovornost da nešto i vratimo društvu, u našem primjeru uložit ćemo u mentalno zdravlje društva. Nama cilj nije samo prodaja proizvoda, već gledamo širu sliku˝, objašnjava Krištafor. Kako ističe, neovisno o pobjedi na projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj sa svojim projektom Sve će biti dobro ide dalje i planira punu realizaciju.

˝Posebno mi je drago da ću u to uključiti i domaće poduzetnike, primjerice drvena celuloza za ambalažu naše kutije proizvodila bi se u Fužinama, sjeme je od lokalnih OPG-ova, a cijela proizvodnja bi bila u Tvornica olovaka Zagreb. Osim domaćeg tržišta, vjerujem da je s ovim projektom moguć izlazak i na strana tržišta˝, poručuje Krištafor.

Barbara Zorić i Paula Maravić, studentice 3. godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predstavile su projekt Točne doze bez nervoze. Kako kažu njihova ideja za osvježenje asortimana sokova Maraska inovacija je kakve nema na tržištu.

˝Cilj nam je skratiti vrijeme pripreme soka, a naš dozer smo napravile u skladu s preferencijama potrošača, odnosno ovisno o tome koliko sladak sok netko pije. Dozer je ujedno i čepi, ima šest linija za doziranje soka i trošak izrade jednog bi bio oko deset lipa. Uz to, jedna litra soka za razrjeđivanje daje sedam litara soka što je kao pakiranje ekonomičnije, a i zdravije za okoliš jer će potrošači za napraviti sok koristiti pitku vodu iz slavine kojom je naša zemlja itekako bogata.

Danas je domaće sve više in, a naš cilj je uključiti u to tvrtku Maraska koja ima dugogodišnju proizvodnju, sokove izvoze na vanjska tržišta pa tako i ovaj projekt ima izvozni potencijal˝, objasnile su svoju ideju Zorić i Maravić. Zadnji projekt, Vuglec Breg- svakom kunom bliže do Zagorske hiže predstavio je Luka Brekalo, student 3. godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

˝Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske, no previše je fokusiran na more, a premalo na kontinent. Vuglec Breg koji je mnogima poznat privlači goste cijelu godinu, ali kroz moju ideju i ta brojka može rasti.

Oni već sada koriste namirnice lokalnih OPG-ova i iz vlastitog uzgoja, sami rade vino, ali vjerujem da ako se fokusiraju na drugačije, zdrave obroke koji su kod menadžera sve popularniji i uz dodatak tehnoloških inovacija poput primjerice pametnih ogledala mogu privući upravo tu ciljanu skupinu.

Dodana vrijednost ovog projekta je i u očuvanju zagorskih hiža od propadanja, ipak je to ono naše, autohtono i izvorno hrvatsko. Ovaj moj model se lako preslika i na druge dijelove Hrvatske, primjerice Dalmatinsku zagoru˝, smatra Brekalo.

Težak zadatak

˝Danas smo vidjeli zanimljive i perspektivne mlade ljude koji traže priliku u Hrvatskoj. Sve tri ideje koje smo vidjeli su primjenjive, ali uz male dorade. Ipak su to mladi ljudi kojima nedostaje iskustva u poslovnom svijetu, ali ideje su sjajne. Pobjednica se istaknula s prezentacijom i time što je ideja u skladu s aktualnom situacijom˝, smatra Iva Kirinić Silov, voditeljica odnosa s javnošću tvrtke Plinacro.

Goran Oblaković, prodekan preddiplomskih studija na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa ističe kako je njega pobjednička ideja oduševila jer je projekt neovisan, dok su druga dva vezana uz već postojeće brendove.

˝Pobjednička ideja je osmišljena, razrađena i prije svega aktualna, a i studentica nam je na naša pitanja dala vrlo konkretne odgovore. U poduzetništvu je upornost bitna i sa svim tim idejama bi studenti trebali nastaviti i nakon ovog projekta˝, poručio je Oblaković. Vanja Bartolec, direktor marketinga tvrtke Badel 1862 kao član žirija za studente je imao sugestije i prijedloge kako poboljšati ideje.

˝Važno je istražiti tržište i uzeti u obzir trendove˝, poručuje studentima Bartolec. Studentima je na dobrim projektima čestitao i Aleksandar Saša Pavičević, direktor Sektora pripreme i razvoja igara Hrvatske Lutrije. ˝Od same ideje do realizacije je dugačak put, ali sve tri ideje su bile sjajne i svakako se na njima treba dalje raditi˝, kaže Pavičević.