Godišnjem rastu doprinos je prije svega dao rast depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, depozitni je novac u rujnu iznosio 119,4 mlrd. kuna te je na mjesečnoj razini, nakon pet mjeseci rasta, pao za 0,8 posto s udjelom od 37 posto u ukupnim depozitima. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja: godišnja stopa rasta usporila sa 17,5 posto u kolovozu na 16,9 posto u rujnu, što je na godišnjoj razini porast od 17,2 mlrd. kuna.

Razlog takvih kretanja je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju što dovodi do preusmjeravanja viška raspoloživog dohotka u visokolikvidne oblike depozita, kažu analitičari RBA-a.

Promotre li se ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti), uz rast na mjesečnoj razini za 1,1 milijardu kuna ili 0,6 posto, u rujnu je zabilježeno usporavanje rasta na godišnjoj razini, s jedan posto u kolovozu na 0,8 posto u rujnu, odnosno za 1,6 mlrd. kuna.

Iako je došlo do spomenutog usporavanja, nastavljen je trend godišnjeg rasta osmi mjesec zaredom.

U ukupnim štednim i oročenim depozitima više od 85 posto je valutnih depozita, uglavnom u eurima. Taj udio depozita odnosi se na štednju a većinom dolazi od sektora stanovništva.

“Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo snažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu”, kažu RBA-ovi analitičari.