Najveći priljev novih loših kredita očekuje se u turizmu, transportu i logistici.
U proteklih nekoliko mjeseci Deloitte je proveo istraživanje među članovima uprave zaduženima za rizike i voditeljima odjela restrukturiranja banaka o očekivanom učinku pandemije COVID-19 na bankarski sektor.
Istraživanje je provedeno u 12 država Srednje i Istočne Europe (CEE), uključujući i Hrvatsku.
U proteklih nekoliko mjeseci Deloitte je proveo istraživanje među članovima uprave zaduženima za rizike i voditeljima odjela restrukturiranja banaka o očekivanom učinku pandemije COVID-19 na bankarski sektor.
Istraživanje je provedeno u 12 država Srednje i Istočne Europe (CEE), uključujući i Hrvatsku.
Kvaliteta imovine
U čitavoj CEE regiji i dalje vlada neizvjesnost oko sposobnosti dužnika za nastavak otplate kredita kad 2021. godine isteknu postojeći moratoriji. Banke provode stres testove kako bi procijenile učinak COVID-19 na kvalitetu aktive te se očekuju dodatne rezervacije s ciljem bolje pripreme za istek moratorija.
Ipak, više od 40% ispitanika u regiji je relativno optimistično te smatra kako će omjeri loših kredita u iduće dvije godine porasti između 0 i 3 postotna boda.
Hrvatske banke su opreznije – polovica ispitanika očekuje porast omjera loših kredita između 5 i 10 postotnih bodova. Takav stav bliži je razmišljanjima investitora koja su također prikupljena u sklopu ovog istraživanja.
Očekivanja banaka u Hrvatskoj i regiji slična su po pitanju sektora iz kojih se očekuje najvećih priljev loših kredita – na prvom je mjestu turizam, a slijede transport i logistika te građevinarstvo i sektor nekretnina.
Transakcije loših kredita
Izbijanje pandemije zasad nije značajno utjecalo na aktivnosti na tržištu loših kredita. Više od 70% ispitanika navodi kako pandemija nema ili ima zanemariv utjecaj na započete procese prodaje portfelja loših kredita. Ipak, pojedine transakcije u Poljskoj, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini odgođene su zbog izbijanja pandemije.
Kao posljedicu odgode, dio banaka u Hrvatskoj planira prodaju portfelja loših kredita u idućih šest mjeseci. Većina investitora namjerava bez obzira na pandemiju i dalje kupovati portfelje loših kredita. Smatraju da bi se pojedine transakcije mogle dogoditi već krajem 2020. godine, a potpuni oporavak aktivnosti očekuju kroz 12 mjeseci.
50% ispitanika u CEE regiji te čak 86% hrvatskih ispitanika najveće volumene transakcija očekuje u segmentu stanovništva. Najveće volumene u segmentu poduzeća očekuje manje od 20% ispitanika u CEE regiji.
Suprotno tome, polovica investitora očekuje najveće volumene u segmentu neosiguranih kredita poduzećima. Pritom očekuju i nešto niže cijene imovine u odnosu na razdoblje prije pandemije. Povećani rizici koji trenutačno vladaju ugrađeni su u očekivane interne stope povrata.
Restrukturiranje dužnika
Iako većina banaka računa na interne kapacitete za razmatranje zahtjeva dužnika, gotovo 50% ispitanika spremno je angažirati eksterne savjetnike za pomoć u procesima restrukturiranja. Po ovom pitanju, i hrvatske su banke na razini CEE prosjeka.
Iako je pandemija izbila relativno nedavno, čak 87% ispitanika u CEE regiji započelo je proces sustavne procjene položaja dužnika s ciljem identifikacije adekvatnih kandidata za restrukturiranje. Hrvatsko tržište sa 75% ispitanika koji su započeli ovaj proces slijedi regionalne trendove.
* Sadržaj omogućio Deloitte
