“Reduciramo lijekove bolnicama, više ne možemo podmirivati obveze dobavljačima”

Autor: Sergej Novosel Vučković , 08. listopad 2020. u 09:56
Tomislav Kulić, predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK

Veledrogerije zahtijevaju hitnu uplatu minimalno milijardu kuna odmah te dodatnih jednu milijardu do kraja godine kako bi mogle ponovo normalizirati opskrbu.

Veledrogerijama je voda došla ne do, već, slikovito rečeno, preko grla i gotovo da se dave u dugovanjima koja su prešla 4,2 milijarde kuna pa im je ugrožena likvidnost.

Unazad nekoliko mjeseci slali su više apela da se problem riješi i dugovi krenu sanirati cjelovito, dio od 500 milijuna kuna im je uplaćen, no stvari se nisu makle s mrtve točke.

Danas na istu temu imaju sastanak s ministrima zdravstva i financija Vilijem Berošem i Zdravkom Marićem, a što će im iznijeti i kakva su očekivanja od toga susreta govori Tomislav Kulić, predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK i član Uprave Phoenix Farmacije.

Koliko ste kao veledrogerije dosad već u minusu? Koji su zadnji podaci?

Veledrogerije pri HGK prikupljaju podatake o dugovima bolnica na dan 30. rujna. Po svemu sudeći radi se o iznosu koji premašuje rekordnih 4,2 milijarde kuna. Ovog puta su, osim rekordnih bolničkih dugova, veledrogerije dodatno opterećene i rastućim dugom ljekarničkog segmenta. HZZO je nakon parcijalne sanacije bolničkog duga u srpnju drastično umanjio uplate prema ljekarnama te produžio rokove plaćanja sa 60 na čak 120 dana. Time su veledrogerije opterećene i dugom od još 600 milijuna, a efekt srpanjske sanacije bolnica poništen je u potpunosti.

Što sad slijedi, kakve su mogućnosti?

Kako u međuvremenu nije došlo do hitne uplate potrebnih sredstava, veledrogerije od prošlog tjedna više nisu u stanju podmirivati obveze prema svojim dobavljačima.

Pojedine veledrogerije već su pokrenule djelomičnu redukciju isporuka bolnicama s najstarijim dugovanjima. Veledrogerije zahtijevaju hitnu uplatu sanacijskih sredstava, minimalno jednu milijardu kuna odmah te dodatnih jednu milijardu do kraja godine kako bi mogle ponovo normalizirati opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i zaštitnom opremom.

Očekujemo najavljeni sastanak s ministrima kako bi pod hitno osigurali potrebna sredstva te dogovorili daljnju otplatu preostalih dugova bolnica i osigurali redovna plaćanja HZZO-a prema ljekarnama.

Nadate li se sad pozitivnom ishodu?

Uvijek se dosad pronašao način da se dugovi bolnica saniraju te smo uvjereni da će tako biti i ovaj puta. Obzirom na razmjere problema i epidemiološke okolnosti potrebna je hitna reakcija. Dug bolnica raste mjesečno za više od 220 milijuna kuna te će ove godine bolnički sustav generirati novih 2,6 milijarde kuna.

Pored dvije izvršene sanacije bolničkih dugova – u ožujku i u srpnju s ukupno 900 milijuna kuna, sustav je nakon samo dva mjeseca ponovo dosegao rekordni dug. Sadašnja situacija je neodrživa, sanacije su nužne već na kvartalnim razinama kako bi se osigurala redovna opskrba lijekovima.

No, čini se da iznos koji bolnice nisu platile za lijekove nije jedini, a i da financije nisu jedini njihov problem, sustav je ozbiljno narušen, baš pred novi ‘val’ pandemije?

Treba istaknuti da Hrvatska za zdravstvo izdvaja 6,8 % BDP-a što je značajno manje od EU prosjeka od 9,8%. Samo za uporedbu, Slovenija za zdravstvo izdvaja podjednaka sredstva kao i Hrvatska, a za dvostuko manji broj stanovnika. Veledrogerije navode samo dugove bolnica za lijekove, medicinske proizvode i opremu, dok ukupni dug bolničkog sustava prelazi 10 milijardi kuna!

Dodatno, nužno je uzeti u obzir rješavanje tužbi za krivo obračunati prekovremeni rad u bolnicama za što će se morati izdvojiti dodatan značajan novac, po nekim procjenama i više od 1 milijardu kuna. Sve to govori o neuravnoteženom sustavu i potpunom disbalansu između prihoda i rashoda zdravstvenog sustava.

Prema tome, nužne su reforme. Stalno se zazivaju i rijetko provedu.

Problem nije nastao preko noći i ne može biti riješen u kratkom roku, no reforma zdravstva, primarno bolničkog sustava, je imperativ i ne smije se više odgađati. Niti jedna Vlada dosad nije imala sluha za rješavanje ovog problema, no sada smo dovedeni pred zid. Reforma zdrastvenog sustava prepoznata je i kao jedan od prioriteta od EU, nažalost veliki dugovi i dugi rokovi plaćanja bolnica specifičnost su hrvatskog sustava. Država svojim primjerom mora osigurati poštivanje vlastitih zakona koji joj nalažu plaćanja u rokovima od 60 dana. Rokovi plaćanja bolnica poput onih u Hrvatskoj, duži i od 500 dana ne postoje ni u jednoj drugoj zemlji EU.

Hoće li lijekovi poskupjeti zbog odgađanja rješavanja problema?

Veledrogerije iz neznanja prozivaju da duge rokove plaćanja ‘ugrađuju’ u povećane cijene lijekova što je nemoguće. Cijene lijekova i marže određene su pravilnicima koje propisuje Ministarstvo zdravstva te veledrogerije niti na koji način ne sudjeluju u formiranju cijena.

Sustav je godinama funkcionirao koliko-toliko normalno zahvaljujući činjenici da je prijašnjih godina generiran ipak značajno manji dug koji je onda bio dijelom saniran izvanrednim uplatama, a dijelom kreditiran od veledrogerija. Veledrogerije se zadužuju kako bi održale stabilnost zdrastvenog sustava i tako daju ogroman doprinos, no i tu je priči došao kraj.

Veledrogerije su u potpunosti iscrpile sve svoje kreditne limite i dodatno zaduženje više nije moguće. Podaci članica Udruženja pri HGK govore o kreditnoj zaduženosti od 1,2 milijarde kuna. Time je likvidnost i normalno poslovanje veledrogerija dovedeno u pitanje pa time i redovna opskrba lijekovima, medicinskim proizvodima i zaštitnom opremom.

Komentirajte prvi

New Report

Close