Hrvatski se poduzetnici još oporavljaju od posljedica ekonomske krize 2008.-2013., a Hrvatska je još daleko od poduzetničke zemlje. Također, poduzetništvo je u Hrvatskoj, prema podacima Europske komisije, jedna od slabijih karika. Aktivnost poduzetnika početnika malo je napredovala, ali poduzetnička je klima među najlošijima u Europskoj uniji.

Nisu ovo opaske kakve inozemne gospodarske komore, kamoli rejting agencija ili ostalih važnih aktera međunarodne gospodarske scene tradicionalno (ne)opravdano kritičnih spram uvjeta poslovanja i poduzetničkog raspoloženja u našoj zemlji. Još manje su stavovi hrvatskih vlasti (ili oporbe) koji bi, nesumnjivo, bili dijametralno suprotni.

Naprotiv, do opisanih je zaključaka došao hrvatsko-slovenski tim istraživača, s Fakulteta ekonomije i turizma (FET) Dr. Mijo Mirković Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Univerze na Primorske (Primorskog sveučilišta), Fakulteta za management iz Kopra, te Fakulteta za ekonomiju i informatiku, Sveučilišta u Novome Mestu, koji je od travnja 2018. do travnja ove godine provodio projekt “Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj i Sloveniji – analiza podataka”.

Mobiliziranje štednje i umrežavanje

Istražili su prednosti i nedostatke ulaska u EU posebno na području faktora koji utječu na malo i srednje poduzetništvo (MSP) u obje zemlje. Analiziratlisu i utjecaj članstva u EU i u Europskoj monetarnoj uniji (EMU), odnosno zajedničke valute eura u Sloveniji od 2007. , te korelaciju subvencija (poticaja) i razvoja MSP. Znanstvenici su provodili faktorske analize i jednostavne regresije i komparirali stanje u objema susjednim državama.

Voditeljica hrvatskog tima prof. dr. Violeta Šugar s FET-a objašnjava kako je išao proces:

“Projekt je rezultat, bolje rečeno nastavak moje dugogodišnje suradnje s docentom Sergejem Gričarom s fakulteta u Novome Mestu i profesorom Štefanom Bojnecom s fakulteta u Kopru. Istražujući doprinose malih i srednje velikih poduzeća (MSP) zaposlenosti u zemljama EU, s naglaskom na Hrvatskoj i Sloveniji, zaključili smo da u ovim dvjema zemljama postoje sličnosti, ali i značajne razlike.

Intenzivniji razvoj MSP-a u Sloveniji posljedica je većega rasta BDP-a, dok je Hrvatskoj (kronično) potrebna dodatna administrativna i strukturna reforma.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Slovenija, s gotovo dvostruko manje stanovnika, ima gotovo dvostruko više MSP, što je dijelom rezultat pojednostavljenja postupka otvaranja poduzeća (sve se može obaviti na jednome mjestu za manje od 30 minuta), zatim uklanjanja administrativnih prepreka, širenja poduzetničke infrastrukture, inkubatora, tehnoloških parkova i akceleratora s uključenom financijskom i konzultantskom potporom inovativnim startupovima, sustavom vaučera za poduzetnike početnike, te povoljnim kreditima za poduzetnike”, upozorava znanstvenica.

Za vrijeme trajanja projekta napisali su pet znanstvenih radova, predstavili ih na tri međunarodne znanstvene konferencije, te objavili u visokorangiranim znanstvenim časopisima. Održali su u ta 24 mjeseca ukupno 14 zajedničkih aktivnosti, sastanaka, dogovora i okruglih stolova u Hrvatskoj i Sloveniji. Upečatljivo, za koliko je moguće objektivnu sliku sektora kojem se u Hrvatskoj stalno “tepa” da je kapilarni sustav gospodarstva.

“Strukturne reforme, javne politike i programi pomoći za insolventne MSP-ove pomogle su u kreiranju poduzetničkog poslovnog okruženja i posljedično otvaranju novih radnih mjesta”, prenosi nalaze prof. Šugar, ali i napominje da je razvoj MSP-a pod utjecajem opće makroekonomske situacije i ovisi o stupnju razvoja Hrvatske, odnosno njezina monetarnog i fiskalnog sustava, kao i kvaliteti života.

Upozorava da je potrebno umrežavanje institucija, mobiliziranje štednje, alociranje kapitala, te transformiranje različitih rizika, među njima i onih vezanih uz menadžere.

“Financijski sustav omogućuje transfer fondova i razmjenu dobara i usluga i neosporna je veza između razvoja financijskoga sustava i rasta malog i srednjeg poduzetništva”, tvrdi voditeljica hrvatskog ekspertnog tima ovoga međudržavnog projekta.

Ističe da je niža stopa nezaposlenosti u Sloveniji povezana s aktivnošću malih i srednjih poduzetnika, porastom broja mikropoduzetnika i samozaposlenih, kako u razdoblju od 2008. do 2013., tako i tijekom oporavka od 2014. do 2017. godine.

Radna produktivnost i rast plaća

Istraživači s dvaju slovenskih i jednoga hrvatskog, pulskog sveučilišta, nastojali su istražiti i povezanost radne produktivnosti i plaća u turizmu, s obzirom na to da je taj sektor našim zemljama značajan “bazen” prihoda, pogotovo Hrvatskoj, gdje čini oko 20% BDP-a i mnogim poduzetnicima ljetni utržak ostvaren u turizmu osigurava miran zimski “san”.

“Hrvatska i Slovenija nastoje produljiti svoje turističke sezone, odnosno povećati razinu turističkog outputa izvan ljetnih mjeseci. Menadžeri turističkih poduzeća trebaju biti svjesni da slabo plaćeni zaposlenici ne mogu odgovoriti potražnji za kvalitetnim proizvodima i uslugama. Porast produktivnosti u uslugama više kvalitete vodi zadovoljstvu korisnika, odnosno turista, te posljedično rastu zaposlenosti na razini cijele godine. Kreatori politika u obje zemlje strateški su usmjereni održivom turističkom razvoju”, smatra uime autora projekta prof. Šugar.

Ovdje se manifestira razlika u zemljama?

“Da, naši rezultati ukazuju na povezanost produktivnosti i rasta plaća u slovenskom turističkom sektoru, ali ne i u hrvatskome. Međutim, uslijed pandemije Covida-19, produktivnost je značajno smanjena u obje zemlje, a posljedice na plaće i zaposlenost već su vidljivi u najavljenim otpuštanjima, što će biti predmet nastavka istraživanja. Turizam je kompleksan sustav niza usluga, proizvoda, destinacija i uključuje različite dionike, unutarnje i vanjske, veoma je osjetljiv na šokove, te je sada (ponovo) vidljivo koliko je krhko hrvatsko gospodarstvo oslonjeno (uglavnom) na turizam, te kako nedostaje strateškog upravljanja”, ističe prof. dr. Violeta Šugar s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma (FET) Dr. Mijo Mirković.

Budući se ovaj projekt temeljio na tzv. 3Helix modelu suradnje sveučilišta, gospodarstva i javnog sektora, rezultate namjeravaju, kaže prof. Šugar, primijeniti putem suradnje studenata s malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj i Sloveniji.