Nakon prvih medijskih napisa o tome da Fortenova grupa priprema prodaju Leda ili, točnije, cijelog segmenta zamrznute hrane, iz kompanije su napokon i potvrdili glasine koje su prethodno kolale tjednima. Prva faza u kojoj se propitivao interes investitora rezultirala je s desetak neobvezujućih iskaza interesa za “ledeni paket” koji uz ovdašnji Ledo plus čine Ledo Čitluk i Frikom te još nekoliko s njima povezanih manjih društava.

Iako su iz Fortenove najavili kako odluku o užem izboru interesenata s kojima će se ići u daljnje razgovore planiraju donijeti relativno brzo, do sredine listopada, priča se poprilično zakotrljala. Pozivajući se na “visoki izvor iz Podravke”, lokalni je portal danica.hr jučer objavio kako je Podravka već angažirala savjetnike za tu operaciju, a taj angažman podrazumijeva i dokapitalizaciju kojom bi se osigurao dobar dio financiranja moguće akvizicije. Štoviše, i oko dokapitalizacije već postoje računice. Tvrdi se, naime, da bi ona bila veličine oko 1,5 milijardi kuna odnosno između 200 i 250 milijuna eura, a kako se u tom dokapu u glavnoj ulozi opet vide mirovinski fondovi, u tom scenariju i u vlasničkoj strukturi Podravke dogodio bi se novi iskorak – državni udjel pao bi ispod manjinskog kontrolnog paketa.

Ključni filter

Je li koprivnička kompanija ujedno i glavni pretendent među interesentima koji su deklarirali neobvezujući interes, teško je reći. Sinergijski bi mogla biti, a i financijska konstrukcija djeluje održivo i s obzirom na pokazatelje zaduženosti prema kojima je omjer neto duga i operativne dobiti EBITDA Grupe Podravka sredinom ove godine dodatno smanjen – sa 1,6 krajem prošle godine na 1,3 sredinom ove. No, među zainteresiranim stranama neslužbeno se spominju i Unilever odnosno Atlantic grupa, kao i fondovi rizičnog kapitala poput Mid Europe i Enterprise Investorsa, međunarodnih igrača koji su i u Hrvatskoj i u regiji već potvrdili da im je prehrambena industrija jedan od ulagačkih fokusa. U konačnici će, kao i obično, ključni filter i u pogledu potencijalnih interesenata biti cjenovna očekivanja. Raspon vrednovanja koja su dosad neslužbeno dospjela u javnost nije mali. S jedne strane, tvrdi se da očekivanja Fortenova grupe za “frozen” diviziju nemalo premašuju 600 milijuna eura, dok se s druge strane (potencijalnih kupaca?) u novije vrijeme barata brojkama oko 450 milijuna eura. U financijskim krugovima nerijetko se čuje kako pritom, osim uobičajenih multiplikatora za slične transakcije u branši, treba imati na umu da je tržišni udjel Leda danas ipak manji nego koju godinu prije.

Imaju svoje razloge

Uza sve, pandemijski ambijent i njegov utjecaj na većinu biznisa generalno se ne smatra baš optimalnim trenutkom za prodaju. Fortenova grupa, međutim, ima svoje razloge, a oni se u najvećoj mjeri svode na i dalje velik teret duga po 1,1 milijardu eura vrijednom zaduženju kojim je kod američkog fonda HPS i ruske banke VTB refinanciran raniji SPFA zajam. Uz postojeću razinu operativne dobiti to i dalje predstavlja veliko opterećenje opterećenje. Neslužbeno, omjer neto financijskog duga i EBITDA sredinom ove godine procjenjuje se na oko 6,5, dok je krajem prošle godine bio nešto nižih 5,5. Iako su s kreditorima, a s obzirom na utjecaj koronakrize redefinirani ugovorni uvjeti vezani uz tu vrstu pokazatelja, ostaje činjenica da su to pitanje u kontekstu tzv. neograničenosti poslovanja istaknuli i revizori u godišnjem izvješću.

“Imajući u vidu našu jasnu strategiju financijskog jačanja kompanije, prodaja Poslovne grupe zamrznute hrane, ako se zaključi, rezultirala bi smanjenjem duga koje bi transformiralo financijsku poziciju cjelokupne Fortenova grupe. To bi onda omogućilo investiranje u preostale biznise kako bismo potaknuli njihov budući rast”, izjavio je u vezi s tim James Pearson, glavni financijski direktor Fortenova grupe.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član UO-a, pak, poručio je kako je za postizanje ciljane kapitalne strukture putem razduživanja Fortenova spremna prodati samo jedan segment temeljnog poslovanja. Dakle, otklonio je priče da bi se na prodaji mogla naći i Jamnica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost