Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je srijedu na Danu velikih planova u organizaciji tjednika Lider da su projekcije BDP-a sada povoljnije nego u proljeće iako pojedini sektori poput ugostiteljstva i dalje jako pate.

Prognoze su povoljnije jer su podaci za drugi i za treći kvartal optimističniji nego li je to izgledalo na proljeće. Prema osnovnom scenariju HNB-a, hrvatski BDP ove bi godine mogao pasti za 9,7 posto.

“Predviđeni pad BDP-a je oko 8 posto za Hrvatsku i države u europskom okruženju”, rekao je Vujčić i dodao da hrvatski vanjskotrgovinski partneri očekuju manji pad BDP-a. Tijekom sljedeće godine, pak, guverner očekuje rast BDP-a od 6 posto, ocjenjujući da domaći BDP vjerojatno do 2023. godine neće doći na razinu prije krize.

Boris Vujčić

HNB je povukao dosad nezabilježen potez; Vujčić: Nismo ni blizu ispucali svu municiju

Svi visokofrekventni pokazatelji upućuju na početak oporavka, ali intenzitet oporavka nije jednak u svim sektorima, napomenuo je.

“Imali smo snažan pad gospodarske aktivnosti, ali relativno kratkotrajan”, ustvrdio je guverner, dodajući da se industrija ‘diže’ brže od sektora usluga, odnosno da je  aktivnost u industriji već na razini iz veljače lani, dok je građevinarstvo već na razini prije krize. S druge strane, napominje, promet od trgovine na malo sporije se oporavlja zbog utjecaja turizma, dok se ugostiteljstvo najteže oporavlja i njegov će oporavak će trajati najduže.

Turistički fizički pokazatelji premašili su očekivanja, rekao je Vujčić, dodavši da je ostvareno 50 posto lanjskih noćenja. Ipak, kumulativni ulazak stranih putnika cestovnim prijevozom pao je 60 posto, a najviše je pogođen avio-promet. Financijski je efekt od turizma u ovom je trenutku neizvjestan, no on će biti najvjerojatnije imati veći pad nego kumulativ noćenja, jer se struktura dolazaka promijenila. Naime, pojasnio je, nedostaju avio-gosti koji najviše troše.

Isto tako za vrijeme krize izgubljeno je 50-ak tisuća radnih mjesta, pa je zaposlenost u zemlji na razini 2018. godine. “To nas je vratilo godinu dana unazad na tržištu rada, što znači da naše tržište rada godišnje davalo 50.000 radnih mjesta. To je izgubljena godina”, ocijenio je Vujčić.

Sve u roku

Ulazak u čekaonicu za euro: Evo zašto je to prilika da se trgnemo kakvu smo zadnji puta imali dosta davno

Ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju ove godine ocjenjuje velikim uspjehom Hrvatske. “Stisnuli smo maksimalno i ušli pomalo na mišiće, jer bi bilo kakva odgoda produžila taj rok minimalno za godinu dana”, rekao je guverner.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tečaj od 7,5345 kuna za euro održavat će se uz sitnije korekcije sve do ulaska u eurozonu, a to je i najvjerojatnije tečaj za euro u trenutku ulaska u eurozonu, dodao je.

U posljednjih pola godine poduzete su mjere monetarne politike bez presedana, istaknuo je Vujčić i dodao da su napravili niz operacija kako bi financijsko tržište održali  likvidnim – kombinacijom različitih mjera i operacija, ali i kupnjom vrijednosnih papira države.

“Radili smo kombinacijama različitih mjera. Imali smo efekt kreiranja likvidnosti od 29 milijardi kuna. To je sve dovelo do toga da održimo i stabilnost tečaja i stabilnost banaka, fondova, i cijelog financijskog sustava”, naglasio je, dodavši da je danas Hrvatska u smislu devizne likvidnosti već na razini prije krize.

“Sada smo u situaciji da možemo vrlo komotno do ulaska u eurozonu održavati ovakvu situaciju na tržištu”, naglasio je, dodavši da su kamatne stope čak i tijekom ove godine i koronakrize na povijesnom minimumu te da će se ulaskom u eurozonu to i nastaviti.

Zorić: Hrvatska mora ući u društvo boljih u EU

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić rekao je da je Hrvatska po mnogim ekonomskim kriterijima predzadnja u EU te da moramo doći u društvo boljih, barem Slovenije i Češke.

Kako je istaknuo, vodeći smo među europskim zemljama prema danima bolovanja i udjelu radno sposobnog stanovništva te prema broju ugovora o radu na određeno vrijeme. “Nismo ni najbolesnija ni najstarija nacija u Europi, a imamo nestašicu radne snage u pojedinim sektorima, barem jedan dio umirovljenika se treba vratiti na posao”, rekao je Zorić.