Kao što je i prije najavljeno, jučer je u Ministarstvu obrane u Zagrebu Međuresorno povjerenstvo zaprimilo ponude za nabavu višenamjenskog borbenog aviona od Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Izraela. Time je, kažu u MORH-u, završila faza dostave ponuda i započeo proces evaluacije koji će trajati do kraja 2020. Ovaj vremenski okvir malo odudara, više po formi nego po sadržaju, od najavljenog krajem srpnja kad je ministar obrane Mario Banožić da će se izbor najboljeg ponuđača obaviti do kraja mandata ove vlade, što bi značilo do 2024. Saab Gripen je, osim MORH-a, o svojoj ponudi priopćenjem jučer obavijestio i javnost. Tu stoji da je Švedska agencija za opremanje obrambenog sektora (FMW), pandan naše Agencije Alan, ponudila 12 novih višenamjenskih borbenih zrakoplova Gripen C/D.

Slovi(o) kao favorit

Uz ponudu, Saab je, kažu, priložio i poseban paket strateške suradnje koji će ojačati hrvatsku obrambenu industriju. Jonas Hjelm, stariji potpredsjednik u Saabu, ističe da su spremni prenijeti sve raspoloživo znanje i tehnologiju te uspostaviti regionalni zrakoplovni centar u Hrvatskoj. Time bi se razvila dugoročna suradnja s lokalnom obrambenom industrijom, ali i akademskom zajednicom, što bi rezultiralo otvaranjem i do 500 novih visokotehnoloških radnih mjesta. Gripen se zapravo od samog početka, 2011. otkad Hrvatska nabavlja novi borbeni avion, spominjao kao glavni favorit – uz tad i Mig-29 M2, danas preimenovan u Mig-35. Oduvijek je slovio kao najbolji izbor za mala ratna zrakoplovstva poput hrvatskog zbog, u mjerilima ratnog zrakoplovstva, relativno jednostavnog održavanja i jeftinih troškova korištenja. Iako nitko ne spori da je Gripen dobar, kao glavna mana, u Hrvatskoj i ostatku svijeta gdje je konkurirao na natječajima, se spominjala specifična pozicija Švedske koja je neutralna zemlja i vrlo kritična prema političkim i društvenim događanjima koja nisu po njenim standardima. To znači da bi se moglo dogoditi da bi švedske vlasti mogle hipotetsko hrvatsko obrambeno ili savezničko ratno djelovanje u sklopu NATO-a proglasiti neprihvatljivim te uvesti sankcije na isporuku rezervnih dijelova, naoružanja, a možda i održavanja zrakoplova koji bi kao takvi postali neuporabljivi. Da ovakvi strahovi nisu besmisleni, pokazuje primjer švedskih protubrodskih raketa RBS-15 koje je Hrvatska naslijedila od Jugoslavije i kad ih je željela održavati i modernizirati, odbijena je uz pojašnjenje da RH nije izvorni kupac ni korisnik tih raketa.

U igri ponovno i Izraelci

Zbog svega postoji bojazan da bi, iako je Švedska moćna industrijska sila i utjecajna članica EU koja bi nam zbog Gripena puno mogla pomoći oko ulaska u eurozonu, Schengen, ipak po pitanju obrane mogla raditi problema. S druge strane, u igru za isporuku novog borbenog zrakoplova se ozbiljno uključila Francuska sa svojim rabljenim, jer nam je novi preskup, Dassault Rafaleom. Kuloari govore da je premijeru Andreju Plenkoviću i ekipi oko njega to možda i najprihvatljivija ponuda – Francuska je u EU čak i moćnija od Švedske, a uz to nam je i NATO saveznica i puno je fleksibilnija u pogledu principa međunarodnog prava i konvencija pri korištenju svojeg oružja. Treći, možda i najmoćniji igrač, su Amerikanci sa svojim F-16 koji nude u svim verzijama – nove i vjerojatno rabljene, a što je opcija najprihvatljivija predsjedniku RH Zoranu Milanoviću. Nagađanja da bi u igri ponovno mogao biti i Izrael sa svojim F-16 Barakom, možda i s puno kvalitetnijim F-16 Sufa, a koji je navodno uspio od Trumpove administracije dobiti dozvolu da ih preproda Hrvatskoj uz sve garancije američkog proizvođača Lockheed Martina, su se pokazala točnima. U čemu se ova izraelska ponuda razlikuje od one propale, vidjet će se narednih tjedana i mjeseci.