Od kada je kanal na rijeci Begej prije 60 godina zatvoren za plovidbu, veza između pograničnih gradova Banata, na sjeveroistoku Srbije uz granicu s Rumunjskom, znatno se promijenila.

To je utjecalo i na okoliš u okruženju kanala, posebno na kvalitetu vode zbog čega je obustavljen i riječni prijevoz, piše Danas. Tek prije tri godine srpska i rumunjska strana odlučile su prekograničnim projektom “Revitalizacija navigacijske infrastrukture kanala Begej”, riješiti taj dugogodišnji problem i rijeci koja izvire u Rumunjskoj, a ulijeva se u rijeku Tisu u Srbiji vratiti stari sjaj.

Priča o kanalu Begej stara je 250 godina kada je i izgrađen, objašnjavaju iz EU info centra. Kanal Begej nalazi se u Vojvodini i ukupne je dužine 120 kilometara.

Od toga se 45 km nalazi u Rumunjskoj, a preostalih 75 km u Srbiji. Kanal započinje kod Temišvara i nastavlja se sve do Tise. Njegovo iskopavanje započela je Austrija 1718. nakon potpisivanja Karlovčkog mira.

Manja opasnost od poplava

Tada je Begej korišten za prijevoz drva i odvodnjavanje okolnog močvarnog terena. Istovremeno, započela je izgradnja 70 km dugog kanala između Temišvara i Kleka, odnosno Plovni Begej. Novi kanal zamijenio je stari koji je služio za regionalno ispuštanje voda.

Ova dva kanala teku paralelno, a Stari Begej služi za odvodnjavanje okolnog močvarnog terena. Od 1910. do 1912. godine izgrađena su četiri kompleksa brodskih prevodnica s ustavama na kanalu Begej – dva u Srbiji (Klek i Itebej) i dva u Rumuniji (St. Martin i St. Mihalj).

One su kontrolirale vodostaj i jamčile gotovo neprekidnu plovidbu, čak i za vrijeme niskog vodostaja. Bio je moguć prolazak brodova od 500 tona nosivosti. Ti objekti također su znatno smanjili opasnost od poplava za naselja i zemljište duž obala kanala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zbog napete političke i ekonomske situacije u regiji, 1958. kanal je zatvoren za plovidbu. Uslijed takvih okolnosti izgubio je hidrološku i ekonomsku ulogu, a danas se zbog dotrajalosti prevodnica Klek i Srpski Itebej ne odvija čak niti rekreativna plovidba.

To znači da se voda koristi samo za navodnjavanje i opskrbu ribnjaka. Projektom prekogranične suradnje kojeg financira Europska unija, Srbija i Rumunjska planiraju obnoviti prevodnice u Srpskom Itebeju i Kleku. To obuhvaća sanaciju građevinskog dijela objekta prevodnica i ustava kao i postavljanje nove opreme. Time će nakon 60 godina ponovo biti uspostavljena nautička veza između dvije zemlje.

Grade i biciklističku stazu

Projekt se financira sredstvima iz INTERREG IPA programa prekogranične suradnje Rumunjska – Srbija. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,9 milijuna eura, od čega 85% čine nepovratna sredstva EU, a ostatak će dati partneri: Vode Banata i Županijski savjet Timiš s rumunjske, te Vode Vojvodine i Pokrajinski sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu sa srpske strane.

“Osim sanacije prevodnica, izgradit ćemo biciklističke staze, plutajući dok, nabaviti plovni bager i plovnu kosačicu i izradit ćemo projektno-tehničku dokumentaciju za čišćenje kanala Begej od mulja.

Uz tu dokumentaciju kompanija Vode Vojvodine moći će se natjecati i za čišćenje cijelog kanala Begej od mesta Klek u Srbiji do granice s Rumunjskom, kako bi postao plovan i za teretne brodove do 500 tona“, rekli su iz Voda Vojvodine.