Jedno od područja elektronike koje iz godinu u godinu kontinuirano raste je tržište hi-fi sustava. Ono će prema MarketsandMarketsu doseći vrijednost od 16,5 milijardi američkih dolara u 2022. godini, a od 2015. raste po godišnjoj stopi od 6,4 posto.

Jedan od glavnih pokretača globalnog hi-fi tržišta je rastuća digitalizacija sustava. Sve veća potražnja za prijenosnim pametnim uređajima poput pametnih telefona, tableta i prijenosnih računala jača i potražnju za bežičnim audio proizvodima.

Globalno tržište hi-fi sustava dodatno će ojačati i rastuća industrija pametnih kuća i potražnja za hi-fi sustavima u automobilskoj industriji.

Najvjernija reprodukcija zvuka

Iako najveći udio na tržištu imaju velike globalne tvrtke poput japanskih Onkyja, Yamahe i Panasonica, britanskog Bowers & Wilkinsa i američkih Bosea i Harmana, postoji niz srednjih i malih proizvođača specijaliziranih za proizvodnju uglavnom kvalitetnije hi-fi opreme.

Uz njih, tu su i proizvođači tzv. High-Enda, audio komponenata koje postižu najvjerniju reprodukciju zvuka, a čije cijene mogu dosezati i po nekoliko stotina tisuća eura. Njime se obično bave zanesenjaci koji to rade iz čiste ljubavi prema glazbi i često nemaju preveliku financijsku dobit. Takvi proizvođači postoje i u Hrvatskoj, a jedan od pionira domaćeg High-Enda je Mladen Krklec.

Ovaj elektrotehničar iz Zagreba prva ozbiljnija cijevna pojačala počeo je proizvoditi prije tridesetak godina pod nazivom MK, a danas pod brendom Sound Carrier u suradnji sa sinom Matijom proizvodi i pretpojačala, phono, DAC-ove, filtere, napajanja za gramofone itd.

Obiteljski obrt Tehnički centar Krklec u ponudi ima više od 35 različitih proizvoda, među kojima i neke koji nisu vezani za audio elektroniku. Mladen Krklec bavio se glazbom još od dječačkog doba. Kako kaže, to je jedna od rijetkih konstanta u njegovom životu. Prvo pojačalo napravio je još u srednjoj školi, ali je to teško komparirati s onim što radi danas.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Ozbiljno sam se počeo baviti proizvodnjom početkom devedesetih godina kada sam napravio svoje prvo cijevno pojačalo. To se pretvorilo u profesionalnu djelatnost, jedino čime sam se bavio i mogao sam živjeti od toga. I dan danas je tako. U 2019. smo 82 posto proizvoda izvezli, a samo 18 posto smo prodali u Hrvatskoj, u kojoj se stanje znatno promijenilo nakon globalne ekonomske krize.

Najviše smo izvezli u Ameriku”, kaže Krklec i otkriva kako je ta priča počela prije nekoliko godina kada su ga preko web stranice kontaktirali članovi američkog foruma vlasnika starih Lenco gramofona. Oni su vidjeli da radi napajanje za Kuzma gramofone pa su ga pitali bi li ih radio i za Lenco gramofone.

“Pomislio sam da se radi o šačici zanesenjaka, ali kad sam vidio da forum ima 2000 članova, odlučio sam razviti napajanje za taj vintage gramofon. Tako je počela moja američka priča i jedan po jedan su se počeli javljati distributeri”, kaže Krklec i napominje kako ostale svoje proizvode prodaje po cijelom svijetu, ali da nema pravila gdje i koliko jer je to dosta povremeno.

“Velika je konkurencija pa se teško probiti, dok napajanje za Lenco nitko drugi ne proizvodi. Što se domaće audio scene tiče, prodaja je pala od svjetske ekonomske krize, ali mi i dalje računamo na naše tržište”, kaže Krklec i ističe kako je cijeli hi-fi oduvijek počivao na entuzijazmu.

“S obzirom na to da smo malo tržište, mislim da sam ja jedini koji uspije živjeti samo od toga. Ostali imaju neke druge profitabilne poslove pa im je to osnova za bavljenje audiom. Ja imam 35 proizvoda pa nekako uspijevam preživjeti od toga, a bojim se da bi s jednim ili dva proizvoda to bila nemoguća misija. I dan danas je hi-fi tržište dosta nepredvidljivo, najnormalnije je da se dogodi da se mjesecima ništa ne proda pa treba nekako preživjeti to vrijeme”, kaže Krklec koji je sretan da mu se u poslu pridružio i sin s kojim se odlično slaže.

Danas on sve vodi, a posebno je ponosan na slušna pomagala koja su razvili i proizveli. Više od 95 posto proizvoda sami rade, pa tako i transformatore što je i bila prvotna djelatnost prije 40 godina. A na upit što je sve potrebno da se složi vrhunski audio proizvod Krklec ističe da nema zvukovne perfekcije bez tehničke perfekcije.

“Nema tu velikih izmišljotina, sve su to već poznata rješenja i sklopovi, ali zvuk nekog proizvoda je ukupan zbir svega što je u njega ugrađeno. Od tehničkih rješenja do izbora materijala, izbora mehaničke tipologije itd. Ja sam danas u stanju napraviti potpuno novi uređaj koji nikad nisam radio bez konzultacija s papirom. To je iskustvo te mi manje-više svi uređaji uspijevaju od prve”, kaže Krklec ali upozorava kako je eksperimentiranje uvijek potrebno.

“Svaki konstruktor ima svoju filozofiju, do dobrog se zvuka može doći na različite načine, ne treba biti isključiv”, kazao je Krklec i zaključio kako je najvažnije u svemu slušni kriterij, odnosno znati kako bi uređaj trebao zvučati.

“To je moguće samo konstantnim posjećivanjem koncerata i koncertnim dvoranama”, poručuje Krklec.

‘Akustika je ponekad ćudljiva’

Uz Krkleca, jedan od doajena domaćeg High-Enda je Zagrepčanin Damir Sumić koji već više od dvadeset godina proizvodi kabele. Riječ je o vrhunskim ručno izrađenim kabelima od srebra najviše čistoće, spiralne geometrije i dielektrika od zraka i teflona.

Sumic audio kabeli vrlo su cijenjeni među hrvatskim audiofilima, ali i izvan zemlje te je prava šteta što se nikad nisu bolje prezentirali na svjetskoj sceni jer se svojim performansama mogu mjeriti s bilo kojim kabelom iz aktualne high-end ponude. Jedan od ‘novijih’ igrača na sceni hrvatskog High-Enda je Siščanin Goran Dašek. Iako je svoje prve zvučnike konstruirao prije dvadesetak godina u srednjoj školi, ozbiljno se time počeo baviti tek prije deset godina.

Sve je kulminiralo prije dvije godine kada je pod brendom Dachorn konstruirao zvučnike slijedeći filozofiju upotrebe zvučničkih jedinica velike osjetljivosti i Horne koja daje daleku veću živost zvuku nego klasični ustroj zvučnika.

“Dobar zvučnik je ustvari vrlo teško napraviti. Simulacije i proračuni govore jedno, ali ipak u konačnici je najbitnije što kaže naše uho. Često se desi da je zvučnik na papiru gotovo savršenih karakteristika, ali u konačnici izostane onaj faktor da bi zvučnik bio zanimljiv i privlačan korisniku. Nakon puno pročitanih knjiga i tekstova oko ispravnog konstruiranja shvatio sam da često neke teorije padaju u vodu ili se čak ponekad kose sa zakonima fizike. Akustika je inače vrlo ćudljiva i ponekad teško shvatljiva”, kaže Dašek i dodaje da mu je zbog iznimne složenosti i same tehnologije koju primjenjuje oko izrade zvučnika potrebno oko četiri mjeseca za jedan par.

Sve se radi ručno, osnovna konstrukcija, a pogotovo vanjska oplata koja je od pravih karbon vlakana, tj. platna koja se upotrebljava na sportskim autima ili u vojnoj industriji, je vrlo zahtjevna i traži dugoročni rad u fazama.

Visoka klasa

Dašek kaže kako im se proizvodnja zasad bazira na izradi po narudžbi. U planu mu je godišnje proizvoditi 12 do 15 pari zvučnika, ali to sve ovisi o situaciji oko financiranja proizvodnje pošto su potrebna znatna sredstva.

“Za našim proizvodima najviše interesa ima nažalost u Americi i zemljama Bliskog Istoka. U njima ćemo uskoro morati pronaći distributera, ali to dosta ovisi o financijskoj konstrukciji. Naravno da postoji i kod nas tržište gdje su i prodani prethodni modeli prije najnovijeg koncepta, ali ipak još uvijek vlada skepticizam prema domaćim proizvodima ovakve klase.

Najjeftiniji naš model je oko 24.000 eura u maloprodaji, dok je najskuplji blizu 40.000 eura. S obzirom na koncept i mogućnosti zvučnika, cijena je i umjerena ako usporedimo svjetsku konkurenciju koje zasad ima vrlo malo ako govorimo o aktivnim zvučnicima s DSP-om. Nekoliko proizvođača u svijetu koji rade sličan ustroj imaju cijenu nekoliko puta veću od naše tako da možemo biti konkurentni”, ističe Dašek.

Osim zvučnika, u Sisku se danas proizvode i vrhunski gramofoni. Njih je već prije petnaestak godina počeo konstruirati Dinko Orešković, vlasnik D.O.Analoguea. Želja mu je bila napraviti vrhunski proizvod koji će trajati, raditi bez greške i po mogućnosti ne koštati ‘sve novce ovog svijeta’. Prvi gramofon bio mu je modifikacija jednoga poznatog engleskog brenda koji je nakon nje zvučao toliko bolje da je počeo razmišljati i o modelima koje bi sam osmislio.

“Kad danas usporedim prvu modifikaciju i zadnji model mogu biti zadovoljan i stvarno vidjeti , a što je još važnije i čuti, veliki pomak u kvaliteti. Glavne karakteristike svih mojih gramofona su vrhunska ručna izrada, upotreba vrhunskih materijala poput karbona, keramike, neodimijskih magneta itd. i što jednostavnija tehnička rješenja što je rezultiralo vrhunskim izgledom i naravno zvukom.

Kupci mojih gramofona su zaljubljenici u glazbu koji ne žele imati razvikane brendove s cijenama koje u pravilu ne prate kvalitetu izrade i reprodukcije. Mnogi kupci žele custom made, ručno izrađene proizvode i to im je moguće i ostvariti sve dok se ne kosi s tehničkim, a time i zvukovnim dosegom”, kaže Orešković.