Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak da ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) puno znači za njenu financijsku stabilnost te joj jača reputaciju na ekonomskom i financijskom planu, a da je realno obećati da će Hrvatska u europodručje ući do kraja mandata iduće Vlade.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) danas su objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.

Na konferenciji za medije u Banskim dvorima, premijer Plenković je ocijenio kako je posao u proteklih godinu dana, od slanja pisama namjere za članstvo u ERM II i bankovnoj uniji, do danas, obavljen sjajno.

Uz Schengen, ulazak u eurozonu jedna je od dvije “dublje” integracije koje su Hrvatskoj kao najmlađoj članici EU-a preostale, podsjetio je.

Apostrofira da je Hrvatska najmanja članica EU-a koja još uvijek nije uvela euro, pri čemu podsjeća i na “euriziranost” Hrvatske.

Tako štednja stanovništva u eurima u posljednjih osam godina u prosjeku iznosi 71 posto, u istom tom razdoblju u prosjeku je 54 posto kredita građana u kunama s valutnom klauzulom u eurima, u turizmu noćenja gostiju iz europodručja čine ukupno 61 posto inozemnih gostiju, dok se 57 posto vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje sa zemljama iz eurozone.

Plenković smatra da će Vlada u slijedećem mandatu, koji bi trebao ubrzo početi teći, ostvariti ulazak u europodručje, no o “točnom datumu ćemo govoriti kada budemo malo sigurniji”.

Podsjeća i na različita iskustva o vremenu koju neka zemlja provede u ERM-u II prije nego pristupi europodručju – najbrži su bili Slovenija, Cipar i Malta, koji su u mehanizmu proveli nešto manje od tri godine, a najdulje je bila Litva, 10,5 godina.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Stoga, različita je praksa, ja ne želim sada spekulirati o trenutku, danu, datumu, mi ćemo i dalje raditi svoje aktivnosti, ispunjavati program i planove Vlade”, rekao je Plenković.

Dodaje da s visokim stupnjem vjerojatnosti može reći da bi ulazak u europodručje, ako se nastavi ovako dobro raditi kao do sada, ako se kvalitetno iskoristi idući višegodišnji proračun EU-a te instrument “EU iduće generacije”, mogao biti riješen do kraja mandata iduće Vlade. “To je realno obećati”, rekao je Plenković.

Ocijenio je i kako je s današnjim danom dodatno ojačana reputacija Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu, na međunarodnim i domaćim financijskim tržištima, a ovo će značiti i novu legitimaciju kada nas budu ocjenjivale agencije za kreditni rejting.

Zadovoljavanje “Mastriških kriterija”

Nakon ulaska u ERM II, a da bi ušla u europodručje, Hrvatska mora nastaviti ispunjavati tzv. kriterije iz Maastrichta, odnosno kriterije nominalne konvergencije, a to su stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić stoga poručuje da je ispred Hrvatske nastavak aktivnosti, no i ocjenjuje da je danas “veliki dan za Hrvatsku”.

Upitan za porast javnog duga i deficita te mogućem usporavanju ulaska u eurozonu, Marić odgovara da će zbog koronakrize ove godine biti velik deficit, umjesto planiranog suficita, kao i da će doći do jednokratnog povećanja javnog duga.

Granica za javni dug po mastriškim kriterijima iznosi 60 posto BDP-a, a i prije koronakrize, Hrvatska je kao i većina zemalja članica premašivala tu granicu.

No, Marić podsjeća i da je Hrvatska dosad smanjivala udio javnog duga za oko tri postotna boda godišnje, što je četiri puta brže no što odredbe Masstrichta predviđaju.

“Jednokratno povećanje udjela javnog duga u BDP-u zbog koronakrize ćemo veći iduće godine krenuti anulirati i vratiti ćemo se na putanju da smanjivanje javnog duga u BDP-u bude brže i jače od onog što odredbe Masstrichta predviđaju, što znači da ćemo ispunjavati i taj kriterij”, kaže Marić.

Dodaje da se Hrvatska ulaskom u ERM II obvezala i na dodatne mjere, poput nastavka jačanja okvira za sprečavanje pranja novca, administrativno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana, a tu su i dodatni iskoraci oko stečajnog zakonodavstva, kao i smjernice za bolje upravljanje u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.

Danas je definiran i središnji paritet hrvatske kune, koji će se pratiti za vrijeme boravka u ERM II, a šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija. Odmah nakon toga, kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda – i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja, najavljuje Marić.

Vujčić: Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a

Kako je izvijestio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, Hrvatska je ušla u ERM II po današnjem tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro.

To za Hrvatsku znači da tečajna politika HNB-a ostaje ista kao i do sada, da će i u idućem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način kako je to rađeno i do danas, pojašnjava.

“Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a”, poručio je Vujčić.

Ističe da je Hrvatska ušla i u bankovnu uniju, odnosno u zajednički sustav nadzora banaka, čime HNB imenuje svojeg člana u zajedničko supervizorsko tijelo Europske središnje banke (ECB), koji tamo ima glas kao i sve ostale zemlje eurozone koje su sada u bankovnoj uniji, dok s druge strane, ECB preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama.

Također, prije ulaska u eurozonu, ostvaren je i ulazak u zajednički sanacijski mehanizam EU-a, što također znači da ćemo imati ista prava i obveze kao i sve zemlje eurozone.