Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica Europske unije, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila u utorak.

Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje. Najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10, 8 posto.

Slijede Francuska s 10,6 posto pada i Grčka s 9 posto.

Privremene ljetne prognoze

Sumorne prognoze: EK dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva

Najmanji pad očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto), te Rumunjskoj i Malti po 6 posto.

U najvećem gospodarstvu, Njemačkoj, očekuje se pad od 6,3 posto.

“Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, razlike u opsegu posljedica pandemije i snazi oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi”, navodi Komisija.

Prosječno, gospodarstvo europodručja u 2020. smanjit će se za 8,7 posto, a u 2021. rasti  6,1 posto.

Kad je riječ o gospodarstvu cijelog područja EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 posto u 2020. i rast za oko 5,8 posto 2021.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prema sadašnjim predviđanjima, smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7  posto predviđenih za europodručje i 7,4  posto predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi, od 6. svibnja.

Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće.

“Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava”, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava i na opasnost od drugog vala pandemije.

“Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija. Ova prognoza zorno pokazuje zašto je za oporavak gospodarstva nužno da postignemo dogovor o našem ambicioznom paketu za oporavak, Next Generation EU. Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni”, kaže Dombrovskis.

Komisija navodi da se utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno  osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka.

S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju.

Telekom industrija

Zbog lavine otkaza prije korone prosječna plaća skočila čak 44 posto

S druge strane,  rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama, dodaje Komisija.

Što se inflacije tiče, trenutačno se predviđa da će ona u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 posto u 2020. i 1,1 posto 2021.

Predviđa se da će inflacija u EU27 iznositi 0,6 posto  u 2020. i 1,3 posto u 2021.