Globalna borba protiv COVID-19: Komisija poziva na zajedničko prikupljanje 7,5 milijardi eura za financiranje razvoja dijagnostike, liječenja i cjepiva.
Europska komisija će početkom svibnja predložiti dorađeni prijedlog višegodišnjeg europskog proračuna kao odgovor na krizu izazvanu koronavirusom
Europski proračun i instrumenti kao što su Fond za oporavak bit će pokretači oporavka europskog gospodarstva od posljedica izazvanih bolesti COVID-19. Najveći dio bit će namijenjen poticanju investicija i ekonomske kohezije, a sve to jačanjem već postavljenih politika poput Europskog zelenog plana i digitalne tranzicije.
Europska komisija će početkom svibnja predložiti dorađeni prijedlog višegodišnjeg europskog proračuna kao odgovor na krizu izazvanu koronavirusom
Europski proračun i instrumenti kao što su Fond za oporavak bit će pokretači oporavka europskog gospodarstva od posljedica izazvanih bolesti COVID-19. Najveći dio bit će namijenjen poticanju investicija i ekonomske kohezije, a sve to jačanjem već postavljenih politika poput Europskog zelenog plana i digitalne tranzicije.
Proračun kao glavni pokretač
„Dugoročni proračun Unije, odnosno naš sljedeći sedmogodišnji proračun, mora se prilagoditi novim okolnostima i krizi nakon epidemije koronavirusa. Moramo povećati njegovu moć kako bismo generirali potrebna ulaganja u cijeloj Uniji “, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i naglasila da je cilj zaštita jedinstvenog europskog tržišta pri čemu bi ulaganja trebala biti maksimalna u prvim godinama, uz istovremeno postizanje ravnoteže između bespovratnih sredstava i zajmova.
Ulaganje u projekte velikih razmjera, obnovljive izvore energije, čisti prijevoz, održivu proizvodnju hrane i obnovu prirode bit će još važnije nego prije. Također, Komisija će uspostaviti i novi Fond za oporavak europskog gospodarstva, usmjeren na sektore i zemljopisna područja EU-a koja su najviše pogođena pandemijom koronavirusa.
Svaki euro za oporavak
Zajednički odgovor Europe već sada premašuje 3,4 bilijuna eura i uz fleksibilne mehanizme, sredstva su usmjerena na, između ostalog, nabavu medicinske opreme, razvoj cjepiva, potporu zdravstvenim sustavima te osiguravanje radnih mjesta i pomoć poduzećima radi ponovnog pokretanja gospodarstva. Primjerice, prvi put u povijesti Unije aktivirana je puna fleksibilnost u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.
Članicama je na raspolaganju i novi program SURE koji je Komisija predložila radi zaštite Europljana od nezaposlenosti. Iz programa će se osigurati 100 milijardi eura za pomoć vladama kako bi nadoknadile razliku zaposlenicima kojima je poslodavac morao smanjiti primanja ili pomoći samozaposlenima.
„Unija je odmah krenula s izvanrednim mjerama i to u zdravstvu, gospodarstvu, prometu robom i mobilnosti ljudima, istraživanju i nizu drugih područja. No, najvažniji je koordinirani odgovor na razini članica jer je oporavak od ove krize od zajedničkog europskog interesa“ ističe Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Potpora poljoprivredi, ribarstvu, turizmu…
Komisija je, između ostalog, identificirala poljoprivredni sektor kao iznimno važan jer Europljane i dalje opskrbljuje kvalitetnom i sigurnom hranom u uvjetima pandemije. Stoga je predložila mjere za kontinuitet proizvodnje. Primjerice, potpore za privatno skladištenje mliječnih i mesnih proizvoda, produljene roka prijave za potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te mjere za sektore voća i povrća, maslinova ulja, vinarstva, ribarstva i akvakulture. Hrvatska je tako dobila Komisijino odobrenje za izravna bespovratna sredstva od četiri milijuna eura za potporu domaćim ribarima.
Vlada može aktivirati i niz drugih mjera. Između ostalog, Komisija je odlučila i da članice ne trebaju vratiti neutrošena sredstva pretfinanciranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, već ih usmjeravati u gospodarstvo.
Na potez se odlučila i Hrvatska narodna banka te dogovorila s Europskom središnjom bankom (ESB) liniju za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap čime omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura. Njime će, bude li potrebno, HNB osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima. Iako nije u eurozoni, Hrvatska se time pridružila Danskoj i Švedskoj s kojima ESB već ima slične dogovore radi pomoći stabilnosti tečaja domaće valute.
Komisija sveobuhvatnim akcijama brine o svakom segmentu gospodarstva i s članicama surađuje na rješenjima i za turistički sektor koji zapošljava 27 milijuna ljudi u Europi. Tom su sektoru na raspolaganju svi instrumenti pomoći Komisije, a jedan od prvih dodatnih koraka bit će i donošenje zajedničkog protokola putovanja. Također, snažan proračun treba biti podloga za stvaranje odgovornog i održivog turizma.
Globalni odgovor
Komisija od 4. svibnja kreće s inicijativom Globalni odgovor na koronavirus. Naime, predsjednica von der Leyen na online konferenciji pozvat će šefove država i vlada kao i organizacije i partnere iz svijeta za pomoć u prikupljanju 7,5 milijardi eura, za financiranje razvoja učinkovite dijagnostike, liječenja i cjepiva koji će biti svima dostupni i cjenovno pristupačni.
Unija je žurnim i snažnim odgovorom u proteklim tjednima potvrdila svoju snagu, zahvaljujući lekcijama iz prethodnih kriza te time pokazala otpornost na šokove. Zajedničkim snagama možemo doći do rješenja za brz oporavak.
