Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zadovoljne su predloženim mjerama za pomoć gospodarstvu koje je u srijedu predstavio premijer Andrej Plenković, budući su, kako ističu, uvaženi njihovi prijedlozi i argumenti.

Premijer Andrej Plenković u srijedu je predstavo dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu o kojima će Vlada sutra odlučivati, a među njima je podizanje iznosa minimalne plaće na 4.000 kuna neto, dok će dio poduzeća djelomično ili u cijelosti biti oslobođeno od poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj.

“Zadovoljni smo i novim mjerama i dinamikom njihova donošenja. Drugi set mjera pokazuje da se ide u oslobađanje plaćanja doprinosa i dijela poreza za tvrtke kojima je zbog krize poslovanje obustavljeno. To nas raduje jer je to ono što gospodarstvo traži i treba”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, napomenuvši da Vlada prihvaća njihove prijedloge i argumente.

“U ova dva seta mjera dobili smo jasnu poruku da nam je svima cilj zadržati likvidnost privatnog sektora i radna mjesta. Ovo je i dokaz da imamo gospodarske mjere koje uvažavaju činjenicu da se štednja i rezanja ne provode u doba krize, koliko je god to moguće”, kazao je Burilović komentirajući drugi paket mjera koji je predstavio premijer Andrej Plenković.

Napominje i kako nitko ne može znati koliko će kriza trajati, ali da je važno da “Vlada sluša glas poduzetnike, struku i štiti radna mjesta”.

I HUP pozdravlja nove mjere

HUP pozdravlja nove mjere pomoći gospodarstvu i činjenicu da je Vlada uvažila njegove prijedloge, a posebno njihov prijedlog o povećanju iznosa plaća koje pokriva država uz preuzimanje tereta doprinosa, kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Pohvalio je i to što je Vlada uvažila zahtjeve za oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa za one koji ne rade, odnosno djelomično smanjivanje za ostale.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

“Smatramo da će nove mjere značajnije pomoći gospodarstvu uz dvije dodatne preporuke – mjere moraju pratiti jasni kriterij i popratna administracija mora biti svedena na minimum”, kazao je.

Dodao je i kako očekuju da se i parafiskalni nameti što prije ukinu ili smanje jer također značajno opterećuju poslovanje. Majetić je rekao kako su jučer uputili poziv jedinicama lokalne vlasti da i oni pomognu gdje god mogu poduzećima na svome području.

HUP pozdravlja i najavu premijera o otvaranju pregovora sa sindikatima javnog sektora. Hrvatska udruga poslodavaca, kazao je Majetić, smatra jako važnim da se javni sektor solidarizira i da također podnese dio tereta. Pritom onima koji sada pojačano rade treba dati dodatne nagrade, rekao je.

Dodao je i kako su spremni na nastavak konstruktivnih razgovora unutar Gospodarsko-socijalnog vijeća.

“Smanjivanje svih troškova poslovanja izravna je pomoć tvrtkama u zadržavanju radnika i čuvanju radnih mjesta. Pomoć gospodarstvu je jednako važna kao briga za zdravlje – moramo sačuvati gospodarstvo da bismo mogli štiti zdravlje i živote”, istaknuo je Majetić.

Plenković predstavio mjere

Premijer Andrej Plenković u srijedu je nakon užeg kabineta Vlade predstavio dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu.

Tako se predlaže da se u postojećoj mjera o isplati minimalne plaće od 3.250 kuna, koju već koristi 65.000 tvrtki za 400.000 radnika za ožujak, za travanj i svibanj iznos podigne na 4.000 kuna neto po radniku.

Ujedno, država će preuzeti teret plaćanja doprinosa, što na 4.000 kuna neto iznosi još otprilike 1.460 kuna, dakle ukupno 5.460 kuna. Ta mjera za travanj i svibanj, kao i ožujak iznosi 8,5 milijardi kuna, rekao je Plenković, napomenuvši da se  ta mjera može se koristiti pod uvjetom da poslodavci zadrže radna mjesta.

Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima, najavio je premijer.

One tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.

“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa”, rekao je.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno – ako su imali pad prihoda 75 posto onda će platiti obveze samo 25 posto, pojasnio je.

Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV, koje će se moći može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. Napomenuo je pritom da se obveznici oslobađaju od te porezne obveze.

Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja.

Premijer je također najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju. Imamo za to vremena, rekao je Plenković, navodeći kako za isplate za ožujak, koje će biti isplaćene u travnju, novca ima i za mirovine i za plaće.