Pojam mirovinskoga osiguranja usko je vezan uz kategoriju zaposlenja, odnosno rada. Sve je veći problem nestajanje međugeneracijske solidarnosti i ostvarivanje mirovine na takav način. Kretanja u mirovinskom sustavu determinirana su demografskim i gospodarskim kretanjima, te propisima koji reguliraju sam mirovinski sustav. Dosadašnja negativna demografska kretanja već su negativno odredila buduća kretanja u mirovinskom osiguranju, barem tijekom sljedećih tridesetak godina. Prema istraživanju financiranom od strane Vlade, pokazatelji govore kako će se sljedećih deset godina smanjivati broj i udjel mladog, radnoaktivnog, a istodobno povećavati broj i udjel starog stanovništva, što će zasigurno dovesti do negativnih promjena u samom mirovinskom sustavu. Rješenje za sprječavanje financijske propasti te oslanjanje samo i isključivo na spomenutu međugeneracijsku solidarnost Hrvatska, po uzoru na ostale europske zemlje, vidi u mirovinskim fondovima.
Dodatna sigurnost
U inozemstvu je ovaj oblik štednje izrazito prihvaćen, a mirovinski fondovi predstavljaju najveće institucionalne investitore s vodećom ulogom na financijskim tržištima. I u Hrvatskoj također mirovinski fondovi polako zauzimaju vodeća mjesta i postaju ključni igrači na financijskim tržištima. Sukladno Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti otvorene i zatvorene naravi. Upravo zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi pružaju te, toliko potrebne dodatne prednosti svojim članovima. Značajne prednosti su, između ostalog, i uplate doprinosa poslodavca, tj. pokrovitelja Fonda u dobrovoljni mirovinski fond uime člana fonda, kao i mogućnost dogovora poslodavca s društvom za upravljanje dobrovoljnim fondom o plaćanju nižih naknada u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Odluka o osnivanju zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda pruža i brojne pogodnosti samom pokrovitelju Fonda. Omogućava se dodatna stimulacija kvalitetnih zaposlenika i njihov ostanak. Subvencije se tretiraju kao plaća svakog djelatnika i Pokrovitelj na njih mora platiti sve poreze i doprinose kao i na plaću. Realna su i očekivanja da će zaposleni sve duže zadržavati status aktivnog osiguranika što zbog iznimno malih mirovina, što zbog nemogućnosti da u nju odu prije ispunjenja određenih uvjeta. Ericsson Nikola Tesla osnovao je tako kompanijski zatvoreni mirovinski fond zajedno s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim društvom. Među prvima u Hrvatskoj kompanija je tako prepoznala važnost poticanja dugoročne štednje za osiguranje boljih životnih uvjeta i sigurniju budućnost svojih zaposlenika i budućih umirovljenika. Ericsson Nikola Tesla će tako jednokratno uplatiti poticajna sredstva na osobne račune dobrovoljne mirovinske štednje svakom zaposleniku koji se odluči učlaniti u kompanijski zatvoreni mirovinski fond. Tom uplatom zaposlenici automatski stječu pravo na godišnje dodatne porezne olakšice i državna poticajna sredstva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu