Svaka osma zgrada koju su pregledali statičari nije više pogodna za život, piše u četvrtak Jutarnji list, navodeći da Civilna zaštita poziva građane da se isele iz zgrada s “crvenim naljepnicama”.

“Svi u zgradama na kojima su statičari nalijepili crvenu markicu na kojoj jasno piše ‘neuporabljivo’, moraju, ako već nisu, iseliti jer su takve zgrade doslovno opasne za život”, upozorava Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva i tako objašnjava dileme građana koji još uvijek, ni četvrti dan nakon potresa, nisu posve svjesni da moraju napustiti zgrade.

“Imamo primjere da ljudi misle da mogu ostati u zgradi zato što su im stanovi na nižim katovima, a oštećenje, recimo, krov pa se tješe da su sigurni. A nisu. Jer, neki od sljedećih potresa koje je izvjesno očekivati mogu nanijeti dodatnu štetu i ugroziti ljudske živote. Te prve klasifikacije brzih pregleda nakon potresa rađene su po strogoj metodologiji i treba ih se pridržavati”, ističe Dražin, navodi dnevnik.

Arhaični urbanizam

Potres razotkrio svu nebrigu za zgrade bolnica i institucija vlasti

Crvene, narančaste i zelene naljepnice zasad su samo preporuke i Civilna zaštita “nema mehanizama” kojima bi prisilno iselila osobe koje su odbile napustiti zgrade koje prema prvim procjenama više nisu upotrebljive za normalan život.

No, zbog činjenice da su neki stanari ostali živjeti u opasnim zgradama bit će prisiljeni poduzeti akciju i kontrolirati stanje u tim zgradama.

Ured Civilne zaštite prikuplja podatke i o onima koji su ostali obavijestit će MUP. Djelatnici MUP-a bi po takvoj prijavi trebali izaći na teren i provjeriti stanje. Hoće li moći izdati i nalog za prisilno iseljenje, tek se utvrđuje.

Do srijede popodne više od 17.000 građana zvalo je Krizni stožer i prijavilo štetu. Do sada su statičari obišli oko 2000 zgrada od čega je procjena gotova za njih 1001, a 12 posto tih procijenjenih zgrada dobilo je crvene naljepnice, što znači da je ona opasna po život, donosi Jutarnji list.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju