Reforma europskih propisa o televiziji kojom se želi legalizirati prikriveno oglašavanje primaknula se korak bliže cilju nakon što su zastupnici Europskog parlamenta usvojili drugi nacrt izvješća o europskoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, pišu u srijedu europski mediji. Odbor EP-a za kulturu i obrazovanje usvojio je izvješće njemačke zastupnice desnog centra Ruth Hieronymi koje otvara put legalizaciji prikrivenog oglašavanja u kinima, televizijskim filmovima i prijenosima sportskih natjecanja, ali ne i u vijestima i emisijama za djecu. Prikriveno oglašavanje, oblik oglašavanja u kojem se proizvođačima programa plaća da prikažu određene proizvode u svojim televizijskim emisijama, za sada je nezakonito u većini zemalja članica EU-a, a samo Austrija ima jasne propise koji ga dopuštaju. To pitanje izazvalo je velike kontroverze, a organizacije europskih potrošača uporno upozoravaju da će legalizacija prikrivenog oglašavanja “uništiti” osjetljivu ravnotežu između građanskih prava i financijskih potreba TV kuća. Pobornici legalizacije odgovaraju pak da europska televizijska industrija zbog zabrane bilježi gubitke na tom unosnom tržištu ograničavajući si time konkurentnost. Hieronymi tvrdi da i, prihvate li zemlje članice prijedlog, europske televizijske kuće više ne bi bile u nepovoljnoj poziciji u odnosu na američke jer je prikriveno oglašavanje u Sjedinjenim Državama uobičajena praksa od 1970-ih. Reforma je pokrenuta nakon što je Europska komisija započela proces modernizacije postojeće direktive poznatije kao “Televizija bez granica” iz 1989. kako bi je uskladila s razvojem audiovizualne tehnologije i oglašavanja preimenovavši je u Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama. Novi propisi obuhvatit će također nove tehnologije, poput Interneta, mobitela i videa na zahtjev (video on-demand), no samo ako nude usluge televizijskog tipa i time konkuriraju tradicionalnoj televiziji. You Tube i slične internetske stranice, primjerice, neće biti uključene u direktivu. Hieronymi u svojem izvješću postavlja i gornju granicu od 12 minuta reklama na sat vremena, dok bi se dječje programe i vijesti reklamama moglo prekidati svakih 30 minuta. Nekoliko europskih zastupnika iz različitih političkih skupina tražilo je da EU slijedi primjer Velike Britanije koja je nedavno zabranila reklame za djecu kojima se reklamira hrana bogata soli, masnoćama i šećerom kako bi se zaustavilo rastući trend dječje pretilosti diljem EU-a. Prijedlog zakona predviđa, međutim, samo “poseban kodeks ponašanja” za djecu, čime se želi izbjeći reklame za junk food namijenjene djeci. Europski parlament prijedlog zakona usvojio je u prvom čitanju u prosincu 2006., a 24. svibnja o prijedlogu će raspravljati ministri za medije 27 zemalja članica.
(H)