Unatoč najavljenim mjerama, krenula su otpuštanja u ugostiteljstvu, o čemu su jučer svjedočili i redovi pred Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u Zagrebu, kamo su se krenuli prijaviti otpušteni kuhari i konobari.

Velike hotelske kuće zasad nemaju najave otpuštanja radnika s ugovorima na neodređeno, no neće se obnavljati oni na određeno, a na čekanju će biti i sezonci. Iz Sunce Hotela javljaju nam da neće nikog otpustiti jer štite zdravlje i ekonomsku sigurnost svojih radnika, svjesni da će im svi trebati od kad bude moguće otvoriti hotele.

Kompanija čeka mjere Vlade te će se prilagoditi situaciji u gospodarstvu. I Maistra stoji sa zapošljavanjem sezonaca, a trenutno su im otvoreni rovinjski mali hotel Adriatic i zagrebački Westin. Zanimljivo je da pregledom društvenih mreža hotelskih kuća nismo uspjeli pronaći nijednu poruku o zatvaranju hotela u Zagrebu.

U Hrvatskoj udruzi turizma pozdravili su reakciju Vlade i mjere koje idu u smjeru zadržavanja zaposlenosti i održanja likvidnosti. No, upozoravaju da se mjere moraju što prije konkretizirati i odmah krenuti u primjenu.

“To je ključno za turizam, s obzirom na to da u narednih 30 dana nije realno očekivati nikakav turistički promet. Posebno važnom mjerom smatramo osiguravanje sredstava za minimalne plaće bez koje će turističke kompanije biti prisiljene na donošenje neželjenih odluka”, istaknuo je direktor udruge Veljko Ostojić.

Za očuvanje likvidnosti ključne su mjere odgode svih obveza, ističu u HUTU te pozivaju i sve razine vlasti, od jedinica lokalne samouprave preko županija do tvrtki u njihovom vlasništvu, da što prije definiraju takve mjere. Očekuju da im i Vlada da jasne preporuke u tom smjeru.

“Turističke kompanije aktivno čine sve što je moguće da zadrže zaposlene i da se kvalitetno pripreme za normalizaciju stanja te što bolji mogući ostatak turističke godine. Na ove mjere gledamo kao na prvi korak koji amortizira šok prekida turističkog prometa, no za stabilizaciju poslovanja kompanija bit će nužno definirati i drugi krug mjera kad se počnu zbrajati gubici. U tom dijelu smo spremni i dalje aktivno sudjelovati u predlaganju i pomoći Vladi u definiranju najučinkovitijih mjera”, poručuju iz HUT-a.

Prijedlog mjera Vlade ocjenjujemo vrlo pozitivno. Svaka koja će pridonijeti očuvanju radnih mjesta je dobrodošla, no vjerujemo kako će Vlada uvoditi dodatne mjere s razvojem situacije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pandemija je globalno je podigla svijest o važnosti poljoprivrede i prehrambene industrije. Hrvatska danas vlastitom proizvodnjom mlijeka zadovoljava manje od 50% svojih potreba stoga će buduće mjere, i izvan ovih kriznih vremena, morati biti usmjerene na revitalizaciju mljekarskog i uopće poljoprivredno-prehrambenog sektora˝, poručili su iz Dukata.

Iz Vindije ističu da trenutačno proizvode punim kapacitetom i u tri smjene.

“Potražnja za domaćim prehrambenim proizvodima probila je rekorde za ovaj dio godine, a naša je odgovornost osigurati nesmetanu opskrbu i voditi računa o sigurnosti svih naših radnika, kooperanata, partnera i kupaca.

Grupa Vindija pozdravlja mjere, budući da je u ovome trenutku ključno osigurati likvidnost tvrtki te sačuvati radna mjesta, kako bi se redovno nastavile proizvodne i druge gospodarske aktivnosti. To je odgovoran i pravovremen potez kojim će se potpomoći stabilnost poslovanja i suzbijanje dalekosežnijih posljedica krize uzrokovane pandemijom“, komentirali su iz Vindije.

Mjere pozdravlja i Grupa Pivac. Ipak, ističu da, s obzirom na činjenicu da se situacija na tržištu iz dana u dan mijenja, u ovom trenutku nije moguće precizno utvrditi u kojoj će točno mjeri one doprinijeti planiranim ciljevima.

“U izvanrednoj smo situaciji i trebat će vremena da se pokaže kako će se ona dugoročno odraziti na poslovanje. Kad budu poznati pravi razmjeri posljedica pandemije, neminovno je da će mjere biti nužno evaluirati i revidirati te smo uvjereni da će Vlada poduzeti odgovarajuće korake“, poručuju.

U Gavriloviću su fokusirani na održavanje svoje proizvodnje. “Apeliramo na Vladu da prilikom donošenja mjera vodi računa o specifičnostima pojedinih grupa poduzetnika te da se razmotre dodatne mjere poput održavanja nesmetanog protoka roba na području EU kako bi prehrambene industrije mogle održavati visoku razinu proizvodnosti prehrambenih proizvoda”, kažu.

‘Ograničite izvoz zbog cijena’

Dodaju da za vrijeme pandemije valja ograničiti izvoz strateških sirovine za prehramben izvan granica EU s ciljem održavanja stabilnih cijena ulaznih sirovina i zaštite prehrambene industrije na području EU”, predlažu iz Gavrilovića. Kažu i da  treba osigurati direktnu pomoć kroz sufinanciranje djela plaće kroz poreze i doprinose za djelatnosti koje su direktno ugrožene pandemijom te apeliraju na uvođenje mjera smanjenja fiskalnih davanja, posebice doprinosa za cjelokupno gospodarstvo.

I u PIK Vrbovcu vjeruju da Vlada čini sve kako bi zaštitila gospodarstvo i građane.

“U konstantnoj smo komunikaciji s predstavnicima Vlade i poduzimamo sve kako bi naša proizvodnja i lanac opskrbe u potpunosti funkcionirali. PIK zadovoljava 40% potreba tržišta za crvenim mesom i mesnim prerađevinama u Hrvatskoj te je u ovakvim trenucima izuzetno važno osigurati nesmetanu proizvodnju i distribuciju, za što imamo punu podršku Vlade. Sve mjere sigurnosti, kojima PIK Vrbovec na odgovoran i proaktivan način pristupa ovoj situaciji, kontinuirano se provjeravaju i usklađuju s najnovijim preporukama ovlaštenih tijela”, kažu.

Drvoprerađivači i industrije namještaja standardno prvi osjete usporavanje i dolazak krize, pa su se među prvima obratili Vladi tražeći pomoć. U paketu se za ove proizvođače našlo se i nekoliko onih usmjerenih upravo za njih, poput odgode plaćanja drvne sirovine Hrvatskim šumama.

Za mnoge je, ipak, još rano za iznošenje procjena dok se ne razrade i objave najavljene mjere, odnosno uredbe i pravilnici. Puno je, kažu, nepoznanica, primjerice hoće li pojedine mjere vezano uz kredite za likvidnost ili plaće moći koristiti tvrtke koje su već u blokadi, a u tom statusu je velik broj manjih proizvođača, poglavito u preradi, proizvodnji peleta.

“Nadam se da je ovo samo prva, vatrogasna mjera i da će već za 30 dana uslijediti ozbiljniji paket, jer će ova kriza potrajati duže i posljedice treba liječiti tako da se osigura ne samo prekid, nego očuvanje i budućnost poslovanja. Ovako gledano, mjere koje su donesene su kao stavljanje flastera na ranu od metka”, ističe direktor Bjelina Stjepan Vojinić. Otplate i odgode plaćanja, smatra, neće spasiti poduzeća.

“Vlada, dakle, umjesto zamrzavanja stanja treba ići i nadam se da će tako biti u drugom setu mjera, sa strateškim, dugoročnijim pristupom i umjesto da se zadužuju tvrtke treba se zadužiti ona i omogućiti otpis duga za poreze, preuzeti na sebe kompletne bruto plaće, kako bi sebi osigurala da za šest mjeseci ima što više preživjelih poduzetnika koji će joj puniti proračun. To su strateške odluke i vjerujem da će nakon ovog prvog seta Vlada promisliti o ozbiljnijim koracima i pozvati na konsenzus”, zaključuje Vojinić.

Požgaj Grupa, izvoznik koji zapošljava 500 ljudi, nakon jučerašnjeg sastanka u Hrvatskim šumama, kaže predsjednik Uprave Nikola Požgaj, uputila je Ministarstvu poljoprivrede prijedlog kako provesti mjeru Vlade o produženim valutama plaćanja kod HŠ.  U njemu stoji da je nužno da se ova mjera primjenjuje retroaktivno na sve izdane račune od 1. veljače, jer ulazimo u najoštriji  dio krize kada će tijekom travnja i svibnja dospijevati fakture, čije se dospijeće s ovom mjerom odgađa.

“Apeliramo na HŠ da ne donose jednostrano bilo kakve mjere koje bi bile u koliziji s mjerama Vlade, a primjer toga je njihovo razmišljanje da zbog povećanog rizika ugovornih kupaca zatraže dodatna osiguranja. To  može postati dominantni problem koji će zakočiti tvrtke u procesima prerade i pod upitnik dovesti brojna radna mjesta“, kaže Požgaj dodajući da upravo HŠ, koji raspolaže s nacionalnim resursom, mora biti ključni kotačić da industrija lakše prebrodi krizu bez stečajeva i otpuštanja zaposlenika

Od švicarskog kupca s kojima rade promet veći od 2 milijuna eura godišnje, kaže, dobili su obavijest o  odluci švicarske Vlade da zatvara sve građevne i distributivne centre najkraće do 20. travnja 2020. što posljedično znači da izvoz robe za Švicarsku staje.

“Nažalost, iz dana u dan primamo slične informacije i od drugih. Uuskim smo razgovorima s HŠ-om kako bismo podigli razinu svijesti da ta društva koja su u državnom vlasništvu i koja raspolažu državnim resursom moraju biti ti koji će na sebe preuzeti dio rizika iz ovih izazova. Tome služe državne kompanije i država”, kaže Požgaj.

Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male i srednje brodogradnje pri HGK, pozdravlja mjere, no ističe kako taj sektor posebno pogađa činjenica da za proizvodnju 90% sirovine nabavlja iz uvoza, a privremeno zaustavljanje poslova dovodi u pitanje rokove za dovršetak gradnji, dok se otkazuju i nautički sajmovi što za posljedicu ima izostanak novih ugovora.

“Sve to i uz mjere pomoći sigurno mnoge brodograditelje u neizvjesnu situaciju. Mjere su dobre i potrebne, a za nas je naročito pozitivno uvođenje odgode otplate kredita kod Hamaga, na koje se upravo velik broj u našoj branši oslanja”, kaže Vukušić, zaključuje kako je ova situacija prilika da se poduzme i puno ozbiljniji potez, koji će proizvođačima možda i najviše olakšati.

“Krajnji je trenutak da se država odluči za prelazak na plaćanje PDV-a po realizaciji naplate računa, a ne po izdavanju, što je i bez krize apsurdna situacija u koju su stavljeni hrvatski gospodarstvenici”, ističe Vukušić.

Velikoj brodogradnji, dijelu koji je preživio krizu prije korone, bitno je da se očuva dinamiku aktivnosti države.

“Izuzetno nam je važno da se ne uspore ili zaustave redovni procesi pokrenuti prije ove situacije, a koji su neophodni za budućnost poslovanja. Mislim na redovno donošenje odluka Vlade o izdavanju jamstava za povrat avansa kupcima brodova kako se ne bi narušio kontinuitet ugovaranja i uspješnih realizacija projekata”, ističe Darko Pappo, član uprave DIV grupe u čijem je vlasništvu Brodosplit.

Velika gradilišta zasad funkcioniraju i svi igrači u građevinskom sektoru polažu nade da će tako ostati. Ako se nastave investicijski ciklusi,  tada našim građevinskim tvrtkama neće u pitanje doći ista ili slična razina planiranih prihoda. To bi pak značilo da Vladine mjere za njih nisu presudne, ali cijeli sektor ipak drhti zbog pitanja hoće li biti zatvorena gradilišta, odnosno hoće li ovisno o uvjetima budućih karantena biti moguće organizirati rad na gradilištima, unatoč tome što je riječ o radovima u vanjskom prostoru.

“Kad smo prošlog tjedna po tom pitanju istraživali situaciju u Italiji, nije se moglo jasno definirati jesu li zatvarali gradilišta u isto vrijeme s prestankom rada trgovačkih centara i ugostiteljskih objekata. Formalno gledano proizlazi da u Italiji nigdje gradilišta nisu bila na popisu radi zatvaranja, ali iskreno čini se da su napravili određenu preraspodjelu poslova u korist lokacija koje nisu pod jakim mjerama“, kaže izvor koji nije želio biti imenovan.

Radimo normalno, tvrdi predsjednik Uprave križevačke građevinske tvrtke Radnik  Mirko Habijanec, predsjednik HUP-ove Udruge u graditeljstvu, i  kako ističe zastoja nema ni na jednom od 20-ak Radnikovih aktivnih gradilišta u zemlji – od Istre i Lošinja do Hvara, kao ni u Njemačkoj.

Navodi da je isti slučaj i drugih građevinskih kompanija, a Vladine mjere smatra hvalevrijednima zato što će puno pomoći u ublažavanju evidentne štete koja nastaje u drugim industrijama zbog prekida procesa rada. No, Habijanec se ne slaže sa sve glasnijim apelima za uvođenje mjere otpisa dospjelih davanja prema državi, npr. kroz otpise doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnika čiji poslodavci praktički ostvaruju tek 20%planiranoga prihoda.

“Otpisi ne vode nigdje, ali opravdanje postoji za uvođenje djelomičnih subvencija zbog direktne štete – npr. ako su radnici bili kod kuće te nisu mogli obavljati svoje obveze, u kojem slučaju bi ih se poslodavcima trebalo nadoknaditi u određenom iznosu”, kaže Habijanec.

Dodaje da je Radnik jedan dio strateških materijala poput armatura nabavio zahvaljujući plaćanju dijela isporuka unaprijed čime su održali kontinuitet i spriječili zastoj.

“Međutim, ne mogu se isključiti mogući problemi građevinara u narednom razdoblju  zbog opskrbe materijala jer uglavnom dolazi iz uvoza. Korona kriza je pokazala koliko ovisimo o vanjskom tržištu, pa bi najbolje vladine mjere bile one koje tek treba donijeti s ciljem jačanja pa i oživljavanja onih industrija koje smo nekad imali, a primjer su uništene željezare koje rade armature u situaciji naše potražnje za nekoliko stotina tisuća tona tog strateškog materijala godišnje”, kaže.

Članica Uprave velike slavonske prijevozničke i logističke tvrtke Ricardo iz Darde, Gordana Vrdoljak, ističe da pozdravljaju vladine mjere i mišljenja su da će one ublažiti ovu krizu i pomoći da se lakše osigura tekuća likvidnost te zadrže radna mjesta. U skladu s tim, navodi, Uprava Ricarda je pripremila plan za osiguranje sredstava za isplatu plaća za naredni period od tri mjeseca.

Iz našeg najvećeg brodarskog prijevoznika, Jadrolinije, ističu da imajući u vidu neizvjesnu gospodarsku situaciju koja je izazvana nastalom epidemijom koronavirusa, svaka pomoć i podrška Vlade Republike Hrvatske gospodarstvu je svakako dobrodošla. “U ovom trenutku ne možemo predvidjeti do koje razine bi mogao biti pad prihoda od prometa putnika i vozila, obzirom na nepoznanicu trajanja ovakve situacije. Vjerujemo i nadamo se kako će se savjesnim ponašanjem svih nas, građana, epidemija čim prije završiti te ćemo nastaviti s uspješnim poslovanjem, kako smo i započeli ovu 2020. godinu”, navode u Jadroliniji Rijeka.

Croatia Airlines od početka krize uzrokovane zarazom koronavirusom provodi sve preventivne mjere kako bi se osiguralo osnovno funkcioniranje poslovnih procesa u ovim otežavajućim okolnostima, što uključuje i mjere prilagodbe u uvjetima ograničenog kretanja i okupljanja, ističu na nacionalnom avioprijevozniku.

“Već 23. siječnja podignuta je razina spremnosti kriznog menadžmenta, a 10. ožujka aktiviran je Krizni stožer tvrtke. Od 10. ožujka do danas obavljeno je ukupno 410 letova i ukupno je prevezeno gotovo 19.000 putnika. Dakle, kompanija i u ovim izvanrednim uvjetima nastoji u najvišoj mogućoj mjeri, odnosno u skladu s najaktualnijim okolnostima, obaviti planirane poslovne aktivnosti, a pritom dijeli sudbinu cijele zrakoplovne industrije koja svakodnevno trpi štetu uzrokovanu negativnim posljedicama svjetske pandemije koronavirusa”, kažu u CA te dodaju da ini kao nacionalni avioprijevoznik, koji pruža snažnu potporu hrvatskom turizmu pa tako i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu, podržava sve dosadašnje mjere koje je donijela Vlada , kao i sve eventualne buduće mjere za pomoć hrvatskom gospodarstvu s ciljem da se prevladaju štete uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Hrvatske autoceste, iako su tvrtka koja posluje na tržištu, u konačnici su javna tvrtka kojoj je primarniji javni interes od same zarade te su se i oni uključili u pomoć svojim korisnicima. Tako će HAC, u sklopu pomoći gospodarstvu  provesti  niz mjera, a koje su dio ukupnih mjera hrvatske vlade.

Privremena se obustavlja naplate suglasnosti za obavljanje izvanrednih prijevoza na autocestama Hrvatskih autocesta i naknade za dozvole za izvanredni prijevoz u razdoblju do 1. lipnja 2020., počevši od 18.3.2020., a što je posebno bitno zbog konvoja kojima se trenutno obavlja međunarodni prijevoz robe preko naše zemlje.

Tu je i privremena odgoda sezonskog povećanja cestarine za 10% za vozila IA, I i II skupine u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna, a HAC će i privremeno produžiti sezonski “zimski“ ENC popust do 1. lipnja, a koji inače prestaje 31. ožujka. Uvodi se i dodatni popust od 7% za vozila EURO VI za vozila III i IV skupine koja koriste ENC uz naknadno plaćanje kreditnom/naftnom karticom, tijekom godine dana, počevši od 1.4.2020.

Uz navedeni paket mjera, HAC je još 13. ožujka donio privremenu mjeru za korisnike koji nemaju ENC uređaj te je na raspolaganje stavljeno 3000 uređaja uz popust od 40%, po cijeni od 73 umjesto dosadašnjih 122 kune.

* Autori teksta su Darko Bičak, Marija Brnić, Marija Crnjak, Marta Duić i Suzana Varošanec