Snažna rasprodaja dionica zahvatila je domaće tržište kapitala u ponedjeljak, a tako veliki pad dioničkog indeksa ne pamti se od 8. kolovoza 2011. godine. Indeks Zagrebačke burze oko 15 sati je gubio više od 4,3 posto i spustio se sve do 1933 boda, a tako snažan pad nije zabilježen ni u vrijeme kada je kriza u tadašnjem Agrokoru bila na vrhuncu. Među dionicama iz sastava CROBEX-a najveći pad od preko 9 posto posto bilježi Atlantska plovidba, ali rasprodaju ipak predvode turističke dionice. Tako Vamalar Riviera gubi 5,9 posto, Arena Hospitality Group 6,7 posto, a Maistra 5,2 posto. Valja naglasiti kako je rasprodaja već generirala više od 39,5 milijuna kuna prometa, više nego u tri posljednja dana ukupno.

Predvodnik

Bijeg investitora najmanje je osjetila ‘burza sedam država’

Broker investicijskog društva Credos, Roman Rinkovec smatra kako uopće nema dileme da je rasprodaja motivirana širenjem epidemije koronavirusa, posebno od kada se na udaru našla i Italija.

“Čim je počelo trgovanje sve su dionice zaronile u minus, jedino su Čakovečki mlinovi i Končar-Distributivni i specijalni transformatori bilježili rast cijene”, ističe Rinkovec. “Panična rasprodaja zahvatila je i likvidna i nelikvidna izdanja”, dodaje Rinkovec. Dok je negativna reakcija što se tiče turističkih i prijevozničkih dionica još donekle i očekivana, Rinkovec ističe kako baš i ne vidi razlog da se investitori počnu rješavati svih ostalih izdanja.

Današnja rasprodaja na domaćem tržištu kapitala, kao i na većini svjetskih burzi, prvenstveno je posljedica pojave koranovirusa u Europi, ocjenjuje i Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste banci. „Širenje zaraze u Italiji samo se nadovezalo na njihove ionako prigušene makroekonomske brojke u zadnjem kvartalu prošle godine te već ranija niska očekivanja rasta za 2020. Usporavanje, ili čak moguća recesija u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji i Njemačkoj, svakako bi osjetila i domaća ekonomija, dok bi utjecaj eventualnog širenja koranovirusa na Hrvatsku mogao značajno osjetiti domaći turizam. U takvom scenariju bio bi narušen potrošački sentiment, što bi se indirektno prelilo i na druge sektore, međutim različitom dinamikom, u ovisnosti o izloženosti turističkoj potrošnji i izvozu“, tumači Špoljar.

Analitičari Raiffeisen banke navode kako se rast broja oboljelih i umrlih od posljedica koronavirusa u Italiji negativno odrazio na sentiment investitora te su vodeći europski dionički indeksi zabilježili snažan pad vrijednosti. „Pritom se dnevnim padom vrijednosti za više od 4 posto ističe talijanski FTSE MIB“, naglašavaju u RBA. Povratak volatilnosti na europska dionička tržišta odraz je zabrinutosti investitora o negativnim posljedicama širenja koronavirusa na europsko gospodarstvo, dodaju u RBA. „S obzirom da su vijesti o širenju koronavirusa u Italiji pristigle tijekom vikenda, trenutno ne raspolažemo procjenama o mogućem utjecaju na talijansko gospodarstvo. MMF je procijenio utjecaj koronavirusa na globalno gospodarstvo od -0,1 postotnih bodova i -0,4 postotnih bodova utjecaja na kinesko gospodarstvo. Međutim, procjena je bazirana bez uzimanja u obzir sada ipak više izglednog, izraženog globalnog širenja“, kažu analitičari.

S obzirom na nepredvidivost i brzinu širenja virusa još uvijek je prerano za ocjenu utjecaja na hrvatsko gospodarstvo. „Najveći negativan utjecaj došao bi u slučaju širenja virusa i u Hrvatsku, budući da bi navedeno moglo utjecati na odluku o putovanjima odnosno na turističku potrošnju koja ima razmjerno visoki utjecaj na gospodarstvo u cjelini“, ističu analitičari. Na pitanje koliko ima logike da su i drugi sektori zahvaćeni rasprodajom, iz RBA pojašnjavaju kako su poslovni rezultati domaćih kompanija iz prehrambenog i telekomunikacijskog sektora isto dijelom ovisni o rezultatima u turizmu, pa ne iznenađuje prelijevanje negativnog sentimenta i na te dionice.“ Dodatno su i raspoloživi dohodak, a time i sklonost potrošnji hrvatskih građana ovisni o rezultatima domaćeg turističkog sektora“, zaključuju iz RBA.