Jedan od prvih poteza nove Vlade Federacije BiH s premijerom Nedžadom Brankovićem donošenje je Uredbe o vršenju ovlasti institucija Federacije BiH u gospodarskim društvima s državnim kapitalom koja će poslužiti za smjene postojećih menadžmenta u državnim i javnim poduzećima i izmjene članova nadzornih odbora tih poduzeća. Branković se odlučio na najveće poslijeratno “pospremanje” u državnim i javnim poduzećima nakon rata u F BiH. Kako se tvrdi u njegovu uredu, bit će promijenjeni gotovo svi direktori poduzeća u državnom vlasništvu i imenovani svi nadzorni odbori. Država kontrolira 45 poduzeća kao što su sva važnija infrastrukturna poduzeća poput elektroprivreda, telekoma… Za izbor novih članova nadzornih odbora bit će objavljeni javni natječaji. Tako će Ministarstvo energije, rudarstva i industrije objaviti javni natječaj za popunjavanje nadzornih odbora Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZ Herceg Bosne, rudnika ugljena, Energoinvesta, Hidrogradnje, BH gasa, Zraka i Terminala Federacije BiH; Ministarstvo prometa i veza F BiH natječaj za popunjavanje nadzornih odbora BH telekoma, Hrvatskih telekomunikacija iz Mostara, BH Pošte, Hrvatske pošte Mostar, nadzornih odbora zračnih luka u Sarajevu, Tuzli i Mostaru te Air Bosne; Ministarstvo trgovine i poljoprivrede natječaje za popunjavanje nadzornih odbora Šipada, Hepoka, Velmosa, Tvornice duhana Mostar te javnih poduzeća za gospodarenje vodnoslivnim područjima Save i Jadrana… Brankovićeva je vlada predvidjela smanjenje članova nadzornih odbora za dva člana. Nakon izmjena u nadzornim odborima uslijedit će, kako je najavljeno, i promjena menadžmenta u državnim i javnim poduzećima. Izvjesno je kako će biti smijenjeni direktori najvećih poduzeća u BiH sadašnji direktor Elektroprivrede BiH Enver Kreso, direktor BH telekoma Hamdo Katica… Kontrolu državnih i javnih poduzeća u F BiH podijelile su vladajuće stranke u entitetu tako da se zna koja stranka imenuje predstavnike nadzornih odbora, odnosno menadžment poduzeća. Najvrjednija poduzeća u Sarajevu pod kontrolom su SDA i dijelom Stranke za BiH, a dio kontrole prepušten je i SDP-u BiH.

U Mostaru kontrolu državnih i javnih pdouzeća ima uglavnom HDZ BiH. Između stranaka nema oštrijih sukoba kod podjele interesa u državnim i javnim poduzećima, ali unutar samih stranaka ima podosta sukoba između različitih interesnih lobija. Takvi sukobi najizraženiji su unutar najveće BiH stranke SDA. Predhodinik Nedžada Brankovića Ahmet Hadžipašić dolaskom na premijersku dužnost u F BiH nije ništa mijenjao u državnim poduzećima, a njegov nasljednik kao pripadnik drugog interesnog lobija planira promijeniti sve direktore i članove menadžmenta državnih i javnih poduzeća pod kontrolom SDA. Zbog toga je izvjesna smjena direktora Elektroprivrede BiH Envera Krese koji nije bio u dobrim odnosima ni s prethodnim premijerom Ahmetom Hadžipašićem. U četiri godine mandata on nijedanput nije posjetio najveće poduzeće u BiH. Izvjesna je i smjena direktora BH telekoma Hamde Katice. Branković očito neće smjenjivati direktore poduzeća pod kontrolom HDZ-a BiH jer će tu podjelu napraviti predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, ali, kako je najavljeno, planira od Stranke za BiH i SDP-a BiH preuzeti kontrolu nad nekim od “njihovih” poduzeća i institucija. On je već smijenio donedavnog direktora Agencije za privatizaciju F BiH Rešada Žutića kojega je na to mjesto imenovala još vlada Alijanse za demokratske promjene predvođena SDP-om BiH Zlatka Lagumdžije. Već tjednima u medijima pod Brankovićevom kontrolom tvrdi se kako je poslovanje državnih i javnih poduzeća ispod realnih mogućnosti ili katastrofalno, a nedavno su objavljeni i strogo čuvani podatci o iznimno visokim primanjima članova menadžmenta državnih poduzeća. Prije su sarajevski mediji hvalili poslovanje tih poduzeća, a objavljivanje primanja najuglednijih menadžera u Sarajevu od po stotinjak tisuća eura godišnje izazvalo je zgražanje javnosti u kojoj je prosječna plaća oko 300 eura, a više od polovice radno sposobnog stanovništva nezapsleno i s malim izgledima da dođe do ikakvog posla. Mediji su objavili i načine na koji pojedini najmoćniji menadžeri nastoje zadržati svoje privilegirane pozicije. Direktor BH telekoma Hamdo Katica je nakon nesretne serije umiranja beba u sarajevskom rodilištu toj instituciji donirao 100 tisuća eura, a direktor EP BiH Enver Kreso, kako tvrde neki sarajevski mediji, zatražio je od islamskog poglavara u BiH reisa Mustafe Cerića zaštitu kako bi ostao na direktorskoj poziciji najmoćnijeg BiH poduzeća.