Zakon o obveznim osiguranjima u prometu uvjetuje liberalizaciju obveznih osiguranja od 1. siječnja 2008. godine. Hrvatski ured za osiguranje (HUO), udruženje osiguravatelja koji se bave obveznim osiguranjima u prometu, danas organizira konferenciju na kojoj će se o liberalizaciji raspravljati s domaćeg, ali i sa stajališta inozemnih iskustava, a sudjelovat će gosti iz Grčke, Austrije i Slovenije. O budućim potezima grupacije osiguratelja te mogućim dvojbama i očekivanjima javnosti za Poslovni dnevnik govori Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskoga ureda za osiguranje.

Zakonodavac je zbog slojevitosti problematike dao dvije godine odgode za primjenu liberalizacije. Buduće obveze, osim što traže novi način postupanja osiguravatelja, aktivno uključuju Hrvatski ured za osiguranje, Ministarstvo financija i Hanfu. Kako je ta odgovornost podijeljena?
Hrvatski ured za osiguranje pokrenuo je inicijativu u vidu organiziranja međunarodnog okruglog stola, koji će svim akterima dati prigodu da otvoreno progovore o toj problematici te izraze vlastita očekivanja. Nije nam cilj samo potaknuti raspravu među osigurateljima već i sa svim drugim sudionicima. U praksi, u liberalizaciji najveću ulogu imaju Hanfa i Ministarstvo financija. S ovim skupom želimo i njima dati prigodu da s osiguravateljima dijalogom iskažu što oni smatraju da treba biti u fokusu tog procesa. Stalo nam je da osiguravatelji prioritetno s Hanfom ostvare kvalitetnu razmjenu informacija o očekivanjima nadzornog tijela, eventualno o načinima i metodologiji kontrole cjenika i poslovanja društava u tom segmentu. Smatram da bi poruke Hanfe trebale biti od iznimne važnosti za stabilnost tržišta te vjerujem da će ih osiguravatelji dobro prihvatiti. Bitno je da svi sudionici tržišta osiguranja – ugovaratelji osiguranja, osiguranici i osiguravatelji, budu svjesni da nikakva “spirala” rušenja premija dugoročno ne odgovara nikome.

Od liberalizacije se očekuje personalizacija premije što dio javnosti već iščitava kao novi val snižavanja cijena polica autoosiguranja (AO).
HUO i s ovim skupom želi osiguravateljsku djelatnost demistificirati i približiti prosječnoj javnosti, ali ne na način da se o liberalizaciji raspravlja samo na bazi zaključka, ako imaš crveni auto, platit ćeš nižu premiju. Do kraja godine bit će još aktivnosti, sve kako osiguranici ne bi čekali liberalizaciju u zabludi, isključivo s nadom o “jeftinijm policama”.

Što javnost može konkretno očekivati od liberalizacije?
Svakako može očekivati jaču tržišnu utakmicu između osiguravatelja. Pojedine kategorije osiguranika vozača eventualno mogu, ističem eventualno, očekivati konkurentniju, nižu cijenu. Međutim, vjerujem da nikakvih drastičnih smanjivanja cijena polica ne može biti. Štoviše, upitno je u kojoj mjeri i ova sadašnja razina premija zadovoljava, odnosno ne narušava tehnički rezultat društava. Je li dostatna za obvezne rezerve, zadovoljava li solventnost pojedinog društva, osigurava li urednu isplatu šteta i tako dalje. Najkraće, za neke će se premija možda smanjiti, no za neke će se možda i povećati. Iako bi svima nama privatno bilo drago dobiti popuste i niže premije, treba izbjegavati očekivanja da će nam liberalizacija dogodine, u odnosu na danas donijeti tisuću kuna viška u novčaniku jer to jednostavno nije realno.

Zašto?
Već sada možemo ustvrditi da i prema određenim aktuarskim kalkulacijama i rezultatima poslovanja osiguravatelja za to jednostavno nema prostora. Aktualnim zakonom povećane su svote osiguranja. Primjerice, svota za štete na osobama kod osobnog vozila je 1,4 milijuna kuna, a sada je 3,5 milijuna kuna. S obzirom na direktive EU, možemo očekivati da će minimalne svote osiguranja u budućnosti samo rasti, pa i zbog toga nije realno očekivati jeftiniju policu autoosiguranja. Ponavljam, možda će tek pojedine kategorije vozača zbog svoje manje rizičnosti imati prigodu doći u povoljniji položaj. Liberalizacija će, nadam se, osiguravatelje prisiliti da u jačoj tržišnoj utakmici pokušaju pronaći rezerve u troškovima poslovanja koje ih mogu učiniti cjenovno konkurentnijima. Očekujem pravednu tržišnu utakmicu, nikakav damping u cijenama kojima bi netko eventualno pokušao “osvojiti” dio tržišta i povećati svoj tržišni udjel.

Članice EU već su prošle liberalizaciju. Tko je među njima poučan primjer koji bi hrvatski osiguravatelji mogli preuzeti?
Vjerujem da ćemo na okruglom stolu čuti nešto o slovenskim iskustvima koje možemo okarakterizirati pozitivnim. Austrija je možda najbolji primjer za ilustraciju. Bez obzira na pojačanu tržišnu utakmicu, rat cijenama i gubitke pojedinih društava, tamo nije bilo velikih pomaka u tržišnim udjelima između osiguravatelja. Koliko god su društva jedna druge napadala više-manje svi su zadržali svoje prethodne udjele. To je jako dobra poruka. Tijekom prvih godina liberalizacije austrijski osiguravatelji su akumulirali 400 milijuna eura gubitaka u osiguranjima motornih vozila, što je za nas frapantna cifra. Ilustracije radi, njihova je ukupna AO premija sada na godišnjoj razini iznad 1,8 milijardi eura, a u nas je lani iznosila oko 345 milijuna eura.

Teoretski gledano, ako se neko društvo ipak polakomi i odluči jeftinijim policama povećati portfelj te za godinu-dvije bankrotira, što zakon u takvoj situaciji utvrđuje?
Za štetu potonulog osiguravatelja odgovaraju sva društva Garancijskim fondom, ovisno o iznosu premije koju svatko od njih godišnje ostvaruje. Osobno, takvu mogućnost doista ne očekujem. Uvjeren sam da nitko od društava nema tako loše pričuve ili pak lošu namjeru da bi se upustio u jedan proces takve naravi koji se može definirati kao lagano samoubojstvo na štetu drugih. U tom dijelu korektivni element mora biti Hanfa i mislim da njezine mjere neće izostati. Itekako će detektirati negativne elemente tog procesa jer za to raspolaže odgovarajućim ovlastima. Liberalizacija nije “Divlji zapad” i Hanfa može reagirati pravovremeno ovisno o tome kakav bude sam početak to procesa. Svojim mjerama može proces imati pod kontrolom te izricati stroge sankcije čak do oduzimanja odobrenja za rad.

konferencija

Confidence in Change: Ako svi imaju istu tehnologiju, zašto neke tvrtke postižu više?

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

Praksa prethodnih godina svjedoči nezakonitu dodjelu bonusa od 50 posto kod ugovaranja AO polica što je snažno okrupnilo portfelje pojedinih društava. Tko jamči da se takvo ponašanje neće preslikati i na liberalizaciju?
Povijest ne možemo mijenjati, ali možemo na njoj učiti. Ako su društva spremna, a mislim da jesu, dampinga ne bi smjelo biti. Naime, nakon potpisanog sporazuma zajednički temeljni premijski sustav AO osiguranja primjenjuju se puno kvalitetnije uz strože sankcije prema prodajnoj mreži. U dosadašnjim kontaktima uprave svih 12 osiguravatelja, koji ugovaraju autoosiguranja, očituju vrlo čvrstu volju u poštivanje temeljnog premijskog sustava. Uz to, sada je riječ o puno ozbiljnijoj situaciji u kojoj apsolutno ne bi smjelo biti iskakanja izvan zakonskih okvira i pravila struke.

Vozila čine 28 posto premijskog portfelja Croatia osiguranja i čak 70 posto Jadranskog osiguranja

Podaci Hanfe govore da je premija autoosiguranja u prošloj godini rasla 7,8 posto, sporije nego godinu dana prije, kad je taj rast iznosio 9,8 posto. Budući da je ukupno zaračunata premija na svim skupinama osiguranja lani evidentirala brži rast, dogodilo se novo smanjivanje udjela AO premije u ukupnoj premiji, što je nastavak trenda očitovanog već nekoliko godina. Naime, 2001. godine AO premija je u ukupnoj premiji tržišta držala 32,7 posto, a 2006. zaključena je s AO udjelom od 29,8 posto. Ugovaranjem obveznih autoosiguranja na hrvatskom tržištu bavi se 12 društava. Većina osiguravatelja iz grupacije “malih” lani je zabilježila znatan porast AO premije. Rekorder je Generali sa 634 posto, kod KWSO-a rast je iznosio 53,6 posto, Uniqe 40,4 posto te Heliosa 39,3 posto. Od velikih društava najbolji učinak ostvario je Allianz, čija je AO premija lani uvećana za 17,5 posto. Slijede Sunce s 14 i Jadransko s 10,4 posto. AO premija Grawe, Euroherca i Triglava rasla je između osam i devet posto, kod Zagreba 2,4, a Croatia osiguranje AO premiju je u 2006. povećalo 1,4 posto. Prihod od AO polica u sveukupnom premijskom portfelju Croatije lani je iznosio 27,9 posto, kod Triglava iznosio 33,1, u Eurohercu je dosegnuo 64,5 posto udjela, a najveći udjel prihoda od AO polica u ukupnoj premiji evidentan je kod Jadranskog osiguranja, čak 69,9 posto.