Milijarde ruskih “naftnih” dolara bit će investirano u internacionalne kompanije prvi put radi poticanja ruske prisutnosti na financijskom tržištu. Investiranje u vrijednosne papire je dio plana koji je započeo ruski ministar financija Aleksej Kudrin kako bi razdvojio ruske “stabilizacijske” fondove koji su nagomilali više od 108 milijardi dolara samo od tzv. naftnog poreza. Rezervni fond zadržat će 10 posto bruto domaćeg proizvoda od tisuću milijardi dolara što je dovoljno za podupiranje proračunske potrošnje sljedeće tri godine čak i u slučaju prepolovljavanja cijena nafte.

Nafta i plin
Preostali suficit prelit će se u fond za buduće generacije namijenjen dugoročnijim projektima. Fond rezervi trebao bi držati oko 142 milijarde dolara, a fond za budućnost oko 24 milijarde što iznosi oko 4,9 posto BDP-a ove godine te očekivanih 6,1 posto u 2008. Stručnjaci smatraju da bi oba fonda od veljače iduće godine kada bi trebala nastupiti spomenuta preraspodjela sredstava mogla zabilježiti iznimno visok rast osobito ako se ostvare predviđanja o rastu cijena energenata. Prema Kudrinovim riječima, rezervni fond trebao bi uložiti imovinu u konzervativni portfelj vladinih obveznica kao što sad čini stabilizacijski fond. Fond budućnosti bi pak, prema njegovim riječima, mogao u svom portfelju imati i rizičnije dionice s višim prinosima. “Sektori u koje će fondovi ulagati bit će različiti s naglaskom na naftni i plinski sektor kako bi se polučila veća dobit”, izjavio je Kudrin koji je nadodao kao bi upravljači fondova trebali biti ruski, ali i zapadnjački financijski menadžeri.

Ovaj plan svojevrsna je prekretnica unutar ruskog financijskog sektora koji se rastom cijena nafte i ostalih energenata znatno oporavio od energetske krize iz 1998. godine. Promjene unutar strukture spomenutih fondova dio su proračunskih reformi koji uključuju trogodišnji plan fiskalne discipline posebno obvezujući za predsjednika Putina, ali i njegova nasljednika. Ruske rezerve u zlatu i stranoj valuti iznose 356 milijardi dolara i treće su najveće u svijetu, pa je logična najnovija odluka parlamenta da rascijepi stabilizacijski fond i novac uloži u vrijednosne papire kojima bi se mogla ostvariti još veća dobit. Ekonomist u moskovskoj podružnici Deutsche Bank Yaroslav Lissovolik izjavio je kako je jasno da se vlada ohrabrila te kako će investirati još većom žestinom.

Veća ulaganja
Dodao je i kako je vidljivo smanjenje konzervativnih stavova upravo formiranjem fonda za buduće generacije. S druge strane, otvaranje mogućnosti ulaganja po cijelom svijetu moglo bi naići i na neodobravanje parlamentarne opozicije koja smatra da bi novac trebao biti uložen i potrošen na domaćem tržištu. Kudrin to naziva besmislicama i dodaje da očekuje udvostručenje fiksnih kapitalnih ulaganja.

Gazprom preuzeo 50 posto bjeloruskog Beltransgaza

Odbor direktora Gazproma je prošle srijede autorizirao akviziciju 50-postotnog udjela u Beltransgazu, donedavno u vlasništvu bjeloruske vlade. Iznos akvizicije kreće se oko 2,5 milijarde dolara koji će biti isplaćeni u četiri faze sljedeće tri godine. U svakoj će fazi Gazprom otkupiti 12,5 posto Beltransgazovih dionica. Gazprom i bjeloruska vlada potpisali su protokol u 2006. kojim se obvezuju kreirati partnersku kompaniju za transport i distribuciju plina diljem Bjelorusije. Konačni dogovor bit će potpisan prije 1. lipnja.