Nakon erupcije oduševljenja motiviranog u prvom redu obiljem najrazličitijih (pa ček i posve nesuvislih) kombinacija vezanih za proces strateške konsolidacije unutar bankovnog sektora) dominacija optimista obilježila su i jučerašnja zbivanja na europskim tržištima kapitala, no ovoga su puta u prvom planu bili netom objavljeni poslovni rezultati. Isprovociravši doista impresivan rally koji je veliki broj kontinentalnih burzovnih indeksa smjestio na najvišu razinu u posljednjih šest godina, zamjetno povećavajući apetite ulagača koji se velikom pozornošću prate tijekom sezone objavljivanja poslovnih rezultata. I dok s druge strane Atlantika kompanije poput Boeinga, Caterpillara i Amazona gaze i najmanji otpor prodavatelja, što je ovoga tjedna rezultiralo skokom Dow Jones Industrials indeksa prvi put iznad okruglih 13.000 bodova, ni kvartalni rezultati europskih kompanija nimalo ne zaostaju. Uostalom, od ukupno 16 kompanija čije dionice sačinjavaju kompoziciju Dow Jones Stoxx 50 indeksa (50 najvećih kompanija na Starom kontinentu), a koje su do sada objavile poslovne rezultate za prvi kvartal, gotovo dvije trećine njih je nadmašilo očekivanja analitičara, uvelike opravdavajući uzlazan, a k tome i prilično rasprostranjen trend rasta cijena.

Jedno od imena koje je najlakše ukalupiti u kontekst “ugodnog iznenađenja” svakako je švedsko-švicarski gigant ABB, jedan od globalnih lidera kada je u pitanju izgradnja i održavanje infrastrukturnih mreža, čija je dobit, zahvaljujući unosnim poslovima diljem Europe i u Kini u prvom kvartalu više nego udvostručena (na 537 milijuna dolara). Usporedbe radi, tržišni je konsenzus ukazivao na brojku od 429 milijuna dolara, a prognoze su nadmašene i u kategoriji ostvarenih prihoda (6,2 milijarde dolara), kao i uknjiženih narudžbi zbog čega se veliki broj analitičara objavljene rezultate nije libio nazvati “senzacionalnima”. A svi oni pritom imaju u vidu i najavljene projekte modernizacije elektroenergetskih mreža, na koje će samo u Kini u idućih pet godina biti utrošeno oko 90 milijardi dolara. Da stvar bude još bolja, svježi su rezultati stigli samo dva mjeseca nakon pomalo razočaravajućih brojki iz četvrtog kvartala prošle godine, osiguravši dionicama status istaknutog dobitnika, s rastom cijene od 4,8 posto. Znatno slabijih 2 posto rasta uknjižio je Bayer, čija je dobit, ponajprije zbog akvizicije Scheringa (i njegovih lijekova Betaseron i Yasmin), u prva tri mjeseca tekuće godine, gotovo upeterostručena, makar velik dio iznosa od 2,8 milijuna eura otpada na prodaju non-core aktive (odjela za dijagnostiku). Već i optimistično intonirane prognoze Uprave, zajedno s najavljenim povećanjem dividende te opsežnijim programom otkupa vlastitih dionica, bili su dovoljni da ARM Holdings ubilježi rast cijene dionica od 5,1 posto, a relativno blizu dobroj izvedbi bio je i France Telecom (+4,1 posto), iznenadivši promatrače rastom prodaje od 1,8 posto u prvom kvartalu. No pritom je vjetar u leđa dionicama zasigurno bilo i priznanje Uprave, koja je odbacila mogućnost natjecanja za vlasnički udio talijanskog rivala Telecom Italia (+0,5 posto). Optimističnim se prognozama Umicore domogao rasta od čak 6,6 posto, a sličnim se scenarijem Cap Gemini domogao plusa od 1,2 posto, a podbacio je švedski tandem Electrolux-Ericsson, zaradivši usput poneku negativnu recenziju analitičara (nezadovoljnih rezultatima, odnosno svježim prognozama Uprave), što je u konačnici rezultiralo padom cijene dionica od 3,5, odnosno, 1,3 posto.

Antofagasta i Commerzbank porasli po 1,8 posto

Neočekivani pad komercijalnih zaliha u SAD-u iskoristili su naftaši, a nakon nekoliko dana uzastopnog pritiska prodavatelja poklonici rudarskih kompanija napokon su dobili priliku za predah, što je najbolje iskoristila Antofagasta, ostvarivši rast cijene dionica od 1,8 posto. I bez konkretnih vijesti, a kamoli konačnog raspleta “slučaja” ABN Amro (+0,9 posto), dionice banaka su uglavnom bilježile solidan rast cijene, a predvodila ih je Commerzbank (+1,8 posto), obilato koristeći pozitivan update čelnika banke koja također (i to već odavno) figurira kao potencijalna meta za preuzimanje.