Na današnjoj sjednici Vlade RH na dnevnom redu će se naći i Odluka o pokretanju postupka za ishodovanje dodatnog kredita od Svjetske banke u visini od 40,1 milijuna eura. Riječ je o hitno potrebnim dodatnim novcima kako bi se saniralo podmorje ispod Zagrebačke obale, zbog čega inače radovi na gradnji prve faze i 300 metara duge obale kasne godinu dana od planiranih rokova. No, sanacija podmorja ispod Zagrebačke obale samo je jedan od segmenata povećanih radova koji su se pojavili tijekom realizacije RGP-a. Tu je još i nasipavanje mora kod Praške obale, do kojeg zahvata mora doći nakon što su konzervatori Ministarstva kulture zaštitili lučka skladišta kao spomeničku baštinu, i time spriječili njihovo rušenje u cilju dobijanja slobodnog prostora unutar lučkog područja za smještaj novog lučkog terminala. Nedostaju i novci za gradnju ceste D-403, zapadnog izlaza iz Luke. Za drugi dio RGP-a potrebno je preko Svjetske banke ishodovanje novog kredita, što će se rješavati u novoj, redovnoj proceduri, ističe naši izvor iz Vlade. Ovih 40,1 milijun eura potrebni su hitno, za radove na sanaciji podmorja i nemaju veze sa kreditom nužnim za RGP II. Povećano zanimanje tvrtki za korištenje Luke Rijeka kao glavne luke u prometu tereta, kao i najava da luka sa strateškim partnerima kreće u gradnju distribucijskog centra na Škrljevu u Industrijskoj zoni Bakar, donio je vidljive rezultate u jačanju njezine konkurentnosti u bazenu. Direktor Luke Rijeka Denis Vukorepa ističe da je u prvom tromjesečju ove godine promet kontejnera kroz riječku luku povećan za 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najjači japanski brodar NYK i dalje je vrlo zainteresiran za poslovanje s riječkom lukom, no oni još procjenjuju iskorak u mediteranski bazen pa je pretpostavka da u razmatranju strateškog širenja najozbiljnije planiraju ulazak upravo preko Luke Rijeka. U sklopu Rijeka Gateway projecta ovdje je već prisutna japanska tvrtka Kajima Co koja gradi prvih 300 metara nove Zagrebačke obale, a Japanci su zainteresirani za buduću gradnju svih faza Zagrebačke obale koja će omogućiti iskorištavanje prirodnih potencijala luke i kvarnerskog bazena do maksimuma jer riječka luka nudi najdublji gaz, do 40 metara dubine, te bez problema može prihvatiti i najveće brodove. Intenzivira se i suradnja sa Slovačkom i Češkom, s kojima Luka Rijeka već posluje, osobito na izvozu željeznih proizvoda iz Češke. Ovih se dana pregovara i sa Korejcima koji su zainteresirani dio vlastite automobilske proizvodnje, a konkretno kako tumači Vukorepa riječ je o proizvođaču Kia automobila, preusmjeriti preko Rijeke. Nastavljaju se i radovi na širenju terminala Brajdica, kao i na dovršetku ceste D-404, istočnog lučkog izlaza. Godine 2006. u riječkoj luci ostvaren je promet od 10,887.048 tona tereta, od čega je 5,877.906 tona bio pomet nafte i naftnih derivata, a 5,009.142 tone se odnosi na promet suhih tereta.