Iz Elektroprivrede BiH priopćili su kako su pred usvajanjem odluke o pripajanju rudnika ugljena tom najvećem BiH poduzeću. Elektroprivredi BiH u prvoj fazi će biti pripojena tri rudnika nakon čega će početi njihova modernizacija i prestrukturiranje. S pripajanjem rudnika EP BiH bit će organizirana u holding. Sarajevski dužnosnici i menadžment Elektroprivrede smatraju kako to poduzeće može biti istaknuta regionalna tvrtka. U tijeku je realiziranje projekta gradnje šest manjih hidroelektrana s kojima će najveće poduzeće BiH dobiti nove energetske izvore snage 1148 mW i mogućost ukupne godišnje proizvodnje električne energije od 6185 gWh. Elektroprivreda BiH ne samo da je najveće poduzeće u BiH nego je i najveći investitor u poslijeratnoj BiH. Poslijeratna su ulaganja, kako tvrde u tom poduzeću, pola milijarde eura, ovogodišnja oko 100 milijuna eura. Najveća investicija je rekonstruiranje Bloka 5 Termoelektrane u Tuzli. Sva ulaganja dolaze od povoljnih kredita međunarodnih financijskih institucija kao pomoć poslijeratnoj obnovi BiH. Ipak Elektroprivreda BiH kasni s nužnim rekonstruiranjem svojih postojećih energetskih postrojenja, a ni u njenoj dobiti kao ni u proračunu F BiH nema novca za gradnju većeg energetskog objekta. Osim toga, ni Elektroprivreda niti Vlada F BiH ne mogu dobiti kredit za gradnju većeg energetskog projekta jer BiH nema kreditni rejting za uzimanje komercijalnih kredita u inozemstvu. U F BiH sada samo Elektroprivreda HZ Herceg Bosne gradi jednu hidroelektranu srednje veličine, Mostarsko blato, za koju je kreditiranje osigurala putem UniCredit Zagrebačke banke iz Mostara, odnosno svoji partnera iz Hrvatske. Prije dvije godine završila je još jednu srednji energetski objekat HE Peć Mlini u zapadnoj Hercegovini. Ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F iH Vahid Hećo ustvrdio je kako će doći do odvajanja proizvodnje i prijenosa električne energije u posebna poduzeća pa više neće biti poduzeća kakve su sadašnje elektroprivrede u Sarajevu i Mostaru. Sadašnja odvojenost energetskih poduzeća u BiH uzrokuje manjak električne energije u F BiH i višak u RS. F BiH, odnosno Elektroprivredi HZ Herceg Bosne nedostaje 363 gWh električne energije i nakon što od Elektroprivrede Bih kupi njen raspoloživi višak, a Elektroprivreda RS ima višak električne energije od 1742 gWh.

Zbog toga je električna energija za potrošače na području Elektroprivrede HZ Herceg Bosne skuplja nego u drugim dijelovima zemlje. Pripajanje rudnika ugljena Elektroprivredi BiH mora se zakonski urediti jer u zakonodastvu F BiH nije predviđeno postojanje holdinga. Za razliku od Elektroprivrede BiH, mostarska Elektroprivreda HZ Herceg Bosne nema termoelektrane niti problem povezivanja s rudnicima ugljena pa su njihovi planovi uglavnom usmjereni na pronalaženje financijera za nove veće energetske objekte. Prvi takav objekt trebala bi biti termoelektrana u Duvanjskom polju Kongora, a za njene bi se potrebe trebao otvoriti rudnik. Ujesen prošle godine u Sarajevu su odlučili ponuditi stranim ulagačima mogućnost financiranja gradnje velikih energetskih objekata. Nakon što se na prednatječaj prijavilo na desetke zainteresiranih u Sarajevu su odlučili potpisati ugovor s austrijskim koncernom APET o gradnji deset velikih energetskih objekata. Do realiziranja njihove gradnje teško će doći zbog političkih protivljena u Sarajevu. Pojedini dužnosnici iz Sarajeva pregovarali su i s predstavnicima ČEZ-a o njihovu ulaganju u gradnju termeolektrana kod Tuzle i Kaknja. Predstavnici Vlade u Banjoj Luci ostvarili su konkretnije dogovore s predstavnicima ČEZ-a o gradnji nove termoelektrane u Gacku i obnovi postojeće te s predstavnicima Energy Financing Teama o gradnji TE Stanari. Uz to, za gradnju TE u Republici Srpskoj zainteresirani su u holdingu Slovenske elektrane, a najavljivana je i mogućnost gradnje Hidroenergetskog sustava Gornji horizonti u sjeveroistočnoj Hercegovini. Taj projekt je upitan zbog potrebe gradnje opsežne studije o njegovu utjecaju na okoliš, kao i kod planirane gradnje tri hidroelektrane u gornjem toku Neretve u sjevernoj Hercegovini za što je zainteresirana sarajevska tvrtka Intrade energija u većinskom vlasništvu Istrabenza.