Udvostručenje lanjskih direktnih stranih ulaganja u Hrvatskoj na 2,84 milijarde eura, u kojem su prodaja Plive, javna ponuda dionica Ine i dokapitalizacije banaka igrale dominantnu ulogu, omogućio je da deficit tekućeg računa bude u potpunosti pokriven po prvi put od 2003. Pokrivenost će doseći vrhunac u drugom kvartalu 2007., uvelike zahvaljujući 483 milijuna eura dokapitalizacije Zagrebačke banke i 280 milijuna eura teške kupovine mliječne industrije Lura od strane francuskog Lactalisa. Nešto slabiji hrvatski izvozni rezultati (barem u usporedbi sa sličnim zemljama srednje i istočne Europe), smatraju analitičari HAAB-a, stoje u zanimljivom kontrastu s prilično dobrim rezultatima u direktnim stranim ulaganjima (čak 7,8 posto BDP-a u usporedbi s prosjekom regije od 4 posto). Kako bi se potkrijepilo ove procjene, trebalo bi istaknuti da se tijekovi direktnih stranih investicija prvenstveno odvijaju na tržištu usluga (čak 75 posto od ukupne svote u posljednje tri godine!). No, treba istaknuti da su direktna strana ulaganja u Hrvatskoj uvelike su motivirana željom investitora da uzmu dio kolača bujajuće privatne potrošnje, pa ima razloga za zabrinutost kvalitetom ulaganja, i to u razdoblju relativnog zastoja privatizacijskog procesa u predizborno doba, pa treba očekivati i da će direktna strana ulaganja oslabjeti tijekom druge polovice 2007. Hrvatska tako ostaje teško ovisna o tijekovima novca koji potiču dodatno zaduživanje za financiranje deficita, te podržavajući daljnje jačanje kune.
Udvostručenje lanjskih direktnih stranih ulaganja u Hrvatskoj na 2,84 milijarde eura, u kojem su prodaja Plive, javna ponuda dionica Ine i dokapitalizacije banaka igrale dominantnu ulogu, omogućio je da deficit tekućeg računa bude u potpunosti pokriven po prvi put od 2003. Pokrivenost će doseći vrhunac u drugom kvartalu 2007., uvelike zahvaljujući 483 milijuna eura dokapitalizacije Zagrebačke banke i 280 milijuna eura teške kupovine mliječne industrije Lura od strane francuskog Lactalisa. Nešto slabiji hrvatski izvozni rezultati (barem u usporedbi sa sličnim zemljama srednje i istočne Europe), smatraju analitičari HAAB-a, stoje u zanimljivom kontrastu s prilično dobrim rezultatima u direktnim stranim ulaganjima (čak 7,8 posto BDP-a u usporedbi s prosjekom regije od 4 posto). Kako bi se potkrijepilo ove procjene, trebalo bi istaknuti da se tijekovi direktnih stranih investicija prvenstveno odvijaju na tržištu usluga (čak 75 posto od ukupne svote u posljednje tri godine!). No, treba istaknuti da su direktna strana ulaganja u Hrvatskoj uvelike su motivirana željom investitora da uzmu dio kolača bujajuće privatne potrošnje, pa ima razloga za zabrinutost kvalitetom ulaganja, i to u razdoblju relativnog zastoja privatizacijskog procesa u predizborno doba, pa treba očekivati i da će direktna strana ulaganja oslabjeti tijekom druge polovice 2007. Hrvatska tako ostaje teško ovisna o tijekovima novca koji potiču dodatno zaduživanje za financiranje deficita, te podržavajući daljnje jačanje kune.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu